Hripavac, poznat i kao koklus, ozbiljna je zarazna bolest koja pogađa dišni sustav, a uzrokuje je bakterija Bordetella pertussis. Ova bolest može biti izuzetno opasna, posebno za novorođenčad i malu djecu, a može uzrokovati teške komplikacije, pa čak i smrt. Jedan od najučinkovitijih načina zaštite djece i cijele zajednice od hripavca je redovno cijepljenje.
Cijepljenje protiv hripavca dio je rutinskog programa cijepljenja u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Djeca se obično cijepe u nekoliko navrata tijekom prvih godina života, a kasnije se preporučuju i doze za odrasle kako bi se osigurala dugotrajna zaštita.
Jedan od ključnih razloga zašto je redovno cijepljenje važno jest taj što hripavac može biti vrlo zarazan. Bakterije se prenose kapljičnim putem, što znači da se lako šire kada zaražena osoba kašlje ili kiše. Bez cijepljenja, postoji visok rizik od epidemija, osobito u zajednicama gdje je procijenjen mali postotak cijepljenih. U prošlosti su se zabilježili veliki izbijanja bolesti koja su zahvatila mnogu djecu i odrasle, stoga je cijepljenje ključno za održavanje javnog zdravlja.
Osim zaštite pojedinca, cijepljenje igra ključnu ulogu u postizanju kolektivne imunosti. Kada je veliki postotak populacije cijepljen, širenje bolesti se smanjuje, čime se štite i oni koji ne mogu biti cijepljeni zbog zdravstvenih problema ili alergija. Ova kolektivna imunost pomaže u sprječavanju epidemija i čini zajednicu sigurnijom.
Osim fizičke zaštite, cijepljenje protiv hripavca također ima i ekonomske prednosti. Troškovi liječenja hripavca mogu biti značajni, uključujući hospitalizaciju, lijekove i druge medicinske usluge. Ulaganjem u prevenciju putem cijepljenja, smanjuju se troškovi zdravstvenog sustava i obitelji, a time se osigurava i veća dostupnost resursa za druge zdravstvene potrebe.
Jedan od čestih mitova o cijepljenju je da cijepljenje može uzrokovati bolest. Međutim, cijepljenje protiv hripavca, kao i većina cjepiva, razvijeno je tako da minimalizira rizik od nuspojava. Iako se mogu javiti blage nuspojave, poput crvenila ili otečenosti na mjestu cijepljenja, ozbiljne nuspojave su iznimno rijetke. Većina djece i odraslih podnosi cjepivo bez ikakvih problema.
Roditelji često imaju pitanja o vremenskom okviru cijepljenja. U pravilu, djeca se cijepe protiv hripavca u dobi od 2, 4, 6 i 15-18 mjeseci, a zatim se preporučuje pojačivač u dobi od 4-6 godina. Odrasli bi trebali razmotriti cijepljenje svakih 10 godina, posebno ako su u kontaktu s malom djecom ili ako putuju u područja gdje je hripavac prisutan.
Osim toga, trudnice se potiču na cijepljenje protiv hripavca u trećem tromjesečju trudnoće kako bi se zaštitila novorođenčad. Cijepljenje u trudnoći pomaže u stvaranju antitijela koja se prenose na bebu, pružajući dodatnu zaštitu u prvim mjesecima života kada je rizik od teške bolesti najviši.
U zaključku, redovno cijepljenje protiv hripavca izuzetno je važno za zaštitu pojedinaca i zajednica. Kroz cijepljenje, možemo smanjiti rizik od epidemija, zaštititi najranjivije članove naše populacije i osigurati zdraviju budućnost za sve. Kao društvo, trebamo nastaviti educirati i poticati cijepljenje, jer je to najbolji način za borbu protiv ove ozbiljne bolesti. Roditelji, liječnici i zdravstveni radnici trebaju surađivati kako bi osigurali da svako dijete dobije potrebna cjepiva, a time i priliku za zdrav život.
