U prosincu se odvija jedan od najvažnijih zidovskih blagdana, Hanuka, koji se slavi u razdoblju od 25. Kisleva do 2. Tevet, što obično pada u prosincu prema gregorijanskom kalendaru. Ovaj blagdan, poznat i kao Blagdan svjetlosti, simbolizira pobjedu svjetla nad tamom, a ujedno je i vrijeme kada se obitelj okuplja, moli i sudjeluje u tradicionalnim običajima. Hanuka se slavi u spomen na događaje iz 2. stoljeća prije Krista, kada su Židovi, predvođeni judskim vođom Matitjahom i njegovim sinovima, pobijedili grčke vladare i obnovili svoju religijsku slobodu te ponovno posvetili Svetu kuću u Jeruzalemu.
Jedna od najprepoznatljivijih tradicija tijekom Hanuke je paljenje svijeća na menorah, deveterokrakoj svjetiljci. Svake večeri, od prve do osme noći, pali se jedna svijeća, a na kraju se koristi svijeća zvan šames, koja služi za paljenje drugih svijeća. Ovaj ritual ne samo da simbolizira čudo koje se dogodilo kada je mala količina ulja trajala osam dana, već i podsjeća na važnost vjere i nade u teškim vremenima.
Tijekom Hanuke, obitelj se okuplja kako bi proslavila blagdan uz razne aktivnosti. Često se pripremaju tradicionalna jela, kao što su latkes, krumpirove palačinke pržene u ulju, i sufganiyot, slatke krafne punjene džemom. Ove poslastice također simboliziraju ulje koje se koristi u svjetiljci. Osim hrane, obitelj razmjenjuje poklone, igraju se igre s drvenim vrtnim igračkama zvanim dreidel, i pjevaju tradicionalne pjesme.
Hanuka također nosi snažnu poruku o otporu i slobodi. U svijetu koji se često suočava s izazovima i preprekama, ovaj blagdan podsjeća ljude na važnost stajanja uz svoje uvjerenje i borbe za ono što smatraju ispravnim. U mnogim zajednicama, Hanuka je prilika za jačanje identiteta i ponosa, posebice među mladima koji uče o svojoj kulturi i tradiciji.
Kao dio proslave, mnoge zajednice organiziraju razne događaje i aktivnosti, uključujući koncerte, predavanja i radionice, koje pomažu u jačanju zajedništva. U gradovima s većim židovskim populacijama, često se organiziraju javne manifestacije gdje se postavljaju velike menorah, a prolaznici mogu sudjelovati u paljenju svijeća i sudjelovati u proslavama.
Osim što je vrijeme okupljanja i proslave, Hanuka također predstavlja priliku za refleksiju i zahvalnost. Mnogi Židovi tijekom ovog blagdana razmišljaju o svojim obiteljima, prijateljima i zajednici, te o važnosti podrške jedni drugima u teškim vremenima. U tom duhu, neki odluče donirati novac ili vrijeme kako bi pomogli onima koji su u potrebi, čime dodatno jačaju vrijednosti zajednice i solidarnosti.
U suvremenom svijetu, Hanuka dobiva i nove dimenzije. Mnogi Židovi se trude učiniti ovaj blagdan relevantnim i u skladu s današnjim vremenima, prilagođavajući tradicije i običaje suvremenim vrijednostima. Tako se, primjerice, sve više naglašava važnost ekološke svijesti, pa se koriste održivi materijali za izradu dekoracija ili se biraju lokalni i organski sastojci za pripremu hrane.
Na kraju, Hanuka je blagdan koji obogaćuje život Židova diljem svijeta, istovremeno nudeći priliku za proslavu, refleksiju i zajedništvo. Bez obzira na to gdje se nalazili, Židovi se okupljaju kako bi proslavili ovaj poseban trenutak, obogaćujući tako svoj identitet i kulturu kroz tradiciju koja traje tisućama godina.
