Starost ljudske civilizacije je tema koja intrigira znanstvenike, povjesničare i široku javnost. Razumijevanje razvoja ljudskih društava kroz povijest omogućuje nam da bolje shvatimo gdje smo danas i kakvu budućnost možemo očekivati. Ljudska civilizacija, kako je poznajemo, počela je s pojavom Homo sapiensa, koji se pojavio prije otprilike 300.000 godina. Međutim, pravi razvoj civilizacije započeo je mnogo kasnije, s prijelazom na poljoprivredu i stvaranjem naselja.
Prvi tragovi organiziranih društava datiraju od oko 10.000 godina prije Krista, kada su ljudi u Mesopotamiji, Egiptu i dolini Inda počeli razvijati poljoprivredu. Ova promjena iz lova i skupljanja hrane u stabilnije poljoprivredne zajednice omogućila je rast populacije i stvaranje složenijih društvenih struktura. U to vrijeme, ljudi su počeli graditi naselja, razvijati trgovinu i stvarati prve oblike pisane komunikacije, kao što su klinasto pismo i hijeroglifi.
Prva velika civilizacija koja je nastala bila je sumerska civilizacija u Mesopotamiji, koja se može datirati oko 4.000 godina prije Krista. Ova civilizacija je bila poznata po svojim inovacijama u poljoprivredi, arhitekturi i pisanju. Sumerani su razvili prve gradove-države, kao što su Ur, Uruk i Lagaš, a njihova kultura je imala veliki utjecaj na kasnije civilizacije. Ova rana faza ljudske civilizacije bila je obilježena stvaranjem zakona, religije i društvenih normi.
Nakon sumerske civilizacije, uslijedile su druge značajne civilizacije, uključujući egipatsku, harapsku i kinesku. Egipćani su razvili složenu društvenu strukturu, izgradili piramide i razvili napredno znanje o astronomiji i medicini. Harapska civilizacija, koja je postojala u dolini Inda, poznata je po svojim urbanim centrima kao što su Mohenjo-Daro i Harappa, te po svom naprednom sustavu odvodnje i trgovine. Kineska civilizacija, koja datira iz oko 2.000 godina prije Krista, također je imala veliki utjecaj na razvoj ljudske povijesti s izumima poput papira, baruta i kompasa.
Tijekom sljedećih stoljeća, ljudska civilizacija se nastavila razvijati kroz razne povijesne epohe, uključujući antiku, srednji vijek i novovjekovlje. U antici, Grčka i Rim postali su središta znanja, filozofije i umjetnosti. Rimljani su stvorili jednu od najvećih imperija u povijesti i postavili temelje za moderne pravne i političke sustave. Srednji vijek bio je vrijeme velikih promjena, uključujući razvoj feudalizma, kršćanstva i islama, kao i napredak u znanosti i umjetnosti.
U novovjekovlju, s razvojem tehnologije, trgovine i znanosti, ljudska civilizacija doživjela je revolucije koje su oblikovale današnji svijet. Industrijska revolucija u 18. i 19. stoljeću donijela je velike promjene u načinu života, proizvodnji i transportu. Ove promjene su dovele do urbanizacije, rasta ekonomija i stvaranja modernih država.
Danas, starost ljudske civilizacije može se mjeriti na više načina, uključujući kulturni, tehnološki i društveni razvoj. Globalizacija, digitalizacija i ekonomske promjene oblikuju našu civilizaciju na načine koje je teško predvidjeti. Dok se suočavamo s izazovima poput klimatskih promjena, političkih tenzija i društvenih nejednakosti, važno je razumjeti lekcije iz naše prošlosti kako bismo gradili bolju budućnost. Starost ljudske civilizacije nije samo broj godina, već i kompleksno tkanje iskustava, znanja i inovacija koje su oblikovale naše društvo i kulturu kroz vrijeme.
