Američki građanski rat, koji se odvijao od 1861. do 1865. godine, bio je jedan od najznačajnijih sukoba u američkoj povijesti. Ovaj rat je imao duboke korijene u raznim društvenim, ekonomskim i političkim razlikama između sjevernih i južnih država. Glavni uzrok rata bio je spor oko ropstva, koje je bilo temelj južnjačke ekonomije, dok su sjeverne države težile ukidanju ropstva i jačanju federalne vlasti.
Konflikt je započeo 12. travnja 1861. kada su pobunjenici iz Južne Karoline napali Fort Sumter, vojnu utvrdu pod kontrolom Unije. Ovaj napad označio je početak rata, koji će trajati četiri godine i koji će rezultirati ogromnim gubicima s obje strane. Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 620.000 do 750.000 vojnika, a mnogi su se borili za svoje ideale, bilo za očuvanje Unije ili za očuvanje sustava ropstva.
Rat je bio obilježen velikim bitkama, kao što su Bitka kod Gettysburga, Bitka kod Antietama i Bitka kod Shiloh. Bitka kod Gettysburga, koja se odvijala od 1. do 3. srpnja 1863., bila je prekretnica u ratu, jer je označila prvi veliki poraz vojske Konfederacije pod vodstvom generala Roberta E. Leeja. Ova bitka je bila jedna od najkrvavijih u američkoj povijesti, s više od 50.000 poginulih i ranjenih vojnika.
Osim vojnih sukoba, rat je također donio velike promjene u društvenoj strukturi Sjedinjenih Država. Tijekom rata, predsjednik Abraham Lincoln je 1863. godine donio Proklamaciju o emancipaciji, koja je oslobodila ropstvo u državama koje su se pobunile protiv Unije. Ova odluka nije samo promijenila sudbinu milijuna Afroamerikanaca, već je također promijenila tijek rata, jer su se mnogi oslobođeni robovi pridružili vojsci Unije i borili se za svoju slobodu.
U svjetlu rata, sjeverne države su uspjele mobilizirati svoje resurse i ljudstvo bolje nego južne države, koje su se suočavale s nedostatkom industrije i ljudstva. Sjever je imao prednost u industrijskoj proizvodnji, što mu je omogućilo da opskrbi svoje vojnike oružjem, hranom i drugim materijalima. Također, sjeverne države su imale bolje prometne veze, što je olakšalo premještanje trupa i opskrbe.
Kako je rat napredovao, tako je i međunarodna percepcija sukoba postajala važna. Europske zemlje, posebno Velika Britanija i Francuska, pratile su razvoj događaja i razmatrale mogućnost intervencije na strani Konfederacije. Ipak, Unija je uspjela spriječiti ovu intervenciju, zahvaljujući diplomaciji i uspješnim vojnim strategijama.
Nakon četiri godine krvavih sukoba, rat je završio 9. travnja 1865. kapitulacijom generala Leeja u Appomattox Courthouse. Ovaj trenutak označio je kraj građanskog rata, ali nije i kraj podjela unutar zemlje. Rekonstrukcija, razdoblje koje je uslijedilo, pokušalo je obnoviti i reintegrirati južne države, ali su problemi s rasizmom, ekonomskim oporavkom i političkom napetostima nastavili opterećivati Sjedinjene Države.
Američki građanski rat ostavio je dubok trag na američko društvo, oblikovao je nacionalni identitet i postavio temelje za buduće borbe za ljudska prava. Danas se taj rat često proučava u školama kao važna lekcija o slobodi, jednakosti i pravima svih građana. Njegovi učinci su i dalje prisutni u suvremenom društvu, a sjećanje na žrtve i heroje rata ostaje u kolektivnom pamćenju naroda.
