Sveti Jovan, poznat i kao Sveti Jovan Krstitelj, slavi se u pravoslavnoj i katoličkoj tradiciji, a posebno se obilježava u raznim dijelovima Hrvatske. Ova svetkovina ima posebno značenje za vjernike, a pitanja o tome kako ju proslaviti, bilo posno ili mrsno, postavljaju se svake godine. Ovaj članak istražuje običaje, tradicije i kulinarske aspekte vezane uz Svetog Jovana.
U pravoslavlju, Sveti Jovan se slavi 20. siječnja po gregorijanskom kalendaru, dok u katoličkoj tradiciji ovaj svetac ima svoje mjesto na različitim datumima, ovisno o lokalnim običajima. Ova svetkovina često uključuje obiteljska okupljanja, molitve i blagoslove, a hrana koja se poslužuje tijekom proslave također je važan aspekt cijelog događaja.
Jedno od ključnih pitanja koja se postavljaju prilikom proslave Svetog Jovana odnosi se na to hoće li slava biti posna ili mrsna. Posna slava podrazumijeva konzumaciju hrane koja ne uključuje meso, mliječne proizvode ili jaja, dok mrsna slava uključuje sve te namirnice. Odluka o tome koja će se vrsta slave održati često ovisi o osobnim uvjerenjima, tradiciji obitelji ili pak o lokalnim običajima.
Kada se odlučimo za posnu slavu, važno je pripremiti jela koja su ukusna, ali i koja poštuju pravila posnog kuhanja. Tradicionalna posna jela uključuju razne varijante salata, ribu, povrće, te razne vrste žitarica. Na primjer, popularna posna jela uključuju salatu od krumpira, pečene paprike, ribu na žaru ili u pećnici, kao i ukusne posne kolače napravljene od orašastih plodova i voća. Ova jela su ne samo ukusna, već i hranjiva, te predstavljaju lijep način da se proslavi ovaj važan dan bez konzumacije mesa.
S druge strane, mrsna slava uključuje raznovrsnije mogućnosti. U ovom slučaju, jela koja se poslužuju mogu uključivati mesna jela kao što su pečenja, variva, a često i razne vrste kolača i slastica. Ovisno o regiji, običaji se mogu razlikovati, pa tako u nekim dijelovima Hrvatske obitelj može odlučiti poslužiti tradicionalnu janjetinu ili prasetinu, dok u drugim dijelovima mogu preferirati ribu ili piletinu. Mrsna slava omogućava obiteljima da se okupe oko stola i uživaju u obilju hrane koja simbolizira blagostanje i zajedništvo.
Osim hrane, važno je spomenuti i rituale koji prate slavlje. Bez obzira na to je li slava posna ili mrsna, obitelj se okuplja oko stola, često uz molitvu i blagoslov hrane. Ovaj trenutak zajedništva i duhovne povezanosti igra ključnu ulogu u proslavi. U mnogim obiteljima, obiteljskim okupljanjima prisustvuju i članovi koji nisu vjernici, ali se odazivaju na poziv zbog važnosti tradicije i zajedničkog druženja.
U današnje vrijeme, kada se mnoge tradicije gube, važno je održati duh Svetog Jovana i njegovu simboliku. Bez obzira na to odlučite li se za posnu ili mrsnu slavu, bitno je da to radite s ljubavlju i poštovanjem prema običajima. Na kraju, Sveti Jovan nas podsjeća na važnost zajedništva, obitelji i tradicija koje nas povezuju.
