Oborinska odvodnja predstavlja proces upravljanja oborinama, odnosno kišom i snijegom, kako bi se spriječilo njihovo nakupljanje na površinama koje mogu izazvati eroziju, poplave ili druge probleme. U urbanim sredinama, pravilno planiranje oborinske odvodnje ključno je za očuvanje infrastrukture i okoliša. Ovdje ćemo razmotriti osnovne aspekte vezane uz oborinsku odvodnju i predstaviti formulu koja se koristi za izračunavanje potrebnog kapaciteta sustava za odvodnju.
Prvo, važno je razumjeti što oborinska odvodnja obuhvaća. Kada padne kiša, dio vode se upija u tlo, dio se isparava, dok se ostatak slijeva niz padine, u ulice i na druge površine. U urbanim sredinama, gdje je mnogo nepropusnih površina poput asfalta i betona, veća količina kišnice otječe u sustave odvodnje. Ako sustav odvodnje nije pravilno dimenzioniran, može doći do preopterećenja i poplava.
Da bi se izračunao kapacitet sustava odvodnje, koriste se različite formule, a najpoznatija je formula koja uključuje koeficijent otjecanja, površinu sliva i intenzitet oborine. Koeficijent otjecanja (C) predstavlja omjer količine vode koja otječe s površine u odnosu na ukupnu količinu oborine koja pada na tu površinu. Ovaj koeficijent varira ovisno o vrsti površine – npr. asfalt ima veći koeficijent otjecanja nego travnata površina.
Formula za izračunavanje oborinske odvodnje može se izraziti kao:
Q = C * I * A
Gdje je:
- Q – protok otjecanja u litrama po sekundi (l/s)
- C – koeficijent otjecanja (bezdimenzionalni)
- I – intenzitet oborine u milimetrima po satu (mm/h)
- A – površina sliva u hektarima (ha)
Da bismo primili konkretne rezultate, najprije moramo odabrati površinu koju analiziramo. Na primjer, ako imamo krovnu površinu veličine 200 m², to je jednako 0,02 ha (200 m² / 10,000 m²/ha). Ako je koeficijent otjecanja C za krov 0,9, a intenzitet oborine I iznosi 50 mm/h, tada možemo izračunati protok otjecanja.
Prvo, trebamo pretvoriti intenzitet oborine iz mm/h u l/s. Intenzitet oborine od 50 mm/h odgovara 50 litara vode po m² po satu. To se može pretvoriti u litara po sekundi tako da se podijeli s 3600 (broj sekundi u satu). Dakle,:
I = 50 mm/h = 50 l/m²/h = 50/3600 = 0,0139 l/m²/s
Zatim, možemo primijeniti formulu:
Q = C * I * A
Q = 0,9 * 0,0139 l/m²/s * 200 m²
Q = 2,5 l/s
Ovaj rezultat znači da će s krova otjecati oko 2,5 litara vode u sekundi tijekom oborine od 50 mm/h. Ovaj izračun može se koristiti za dimenzioniranje cijevi i kanala koji će prikupljati i odvoditi oborinsku vodu.
Važno je napomenuti da različite vrste površina imaju različite koeficijente otjecanja, stoga je ključno pravilno odabrati koeficijent ovisno o vrsti površine koju analiziramo. Također, u praksi se mogu koristiti dodatne metode i alati za procjenu oborinske odvodnje, uključujući računalne modele i softver za simulaciju. Ovi alati omogućuju preciznije izračune i bolju procjenu rizika od poplava i drugih problema povezanih s oborinama.
U zaključku, pravilno planiranje i izračunavanje oborinske odvodnje ključno je za zaštitu naše imovine i okoliša. Korištenjem osnovne formule za izračunavanje protoka otjecanja, možemo osigurati da naši sustavi odvodnje budu učinkoviti i da mogu podnijeti očekivane oborinske uvjete. Ovaj proces je od vitalnog značaja za održiv razvoj urbanih sredina i smanjenje rizika od poplava.
