Demografsko starenje stanovništva postalo je jedan od najvažnijih izazova s kojima se suočava Hrvatska u posljednjim desetljećima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika konstantno raste, a procjene ukazuju da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Ova promjena u demografskoj strukturi ima dalekosežne posljedice na različite aspekte društvenog života, uključujući gospodarstvo, zdravstvenu skrb i socijalnu politiku.
Jedan od ključnih izazova s kojima se Hrvatska suočava u kontekstu starenja stanovništva jest osiguranje adekvatne skrbi za starije osobe. Mnoge obitelji se suočavaju s problemom kako organizirati skrb za starije članove obitelji, posebno u situacijama kada su oni nemoćni ili bolesni. U tradicionalnom smislu, briga za starije osobe često je bila prepuštena članovima obitelji, ali s promjenama u načinu života i demografskim kretanjima, takav model postaje sve teži za održavanje.
U Hrvatskoj, sustav socijalne skrbi za starije osobe obuhvaća različite oblike pomoći, uključujući domove za starije, dnevne centre, te različite oblike kućne skrbi. Međutim, kapaciteti ovih ustanova često nisu dovoljni da zadovolje sve potrebe, a i dostupnost kvalitetne skrbi varira od regije do regije. Cijene smještaja u domovima za starije osobe mogu se kretati od 600 do 1.500 eura mjesečno, ovisno o razini usluge i lokaciji, što može predstavljati značajan teret za obitelji.
Osim financijskog tereta, važno je istaknuti i emocionalne aspekte skrbi za starije osobe. Mnoge obitelji osjećaju krivnju ili stres zbog toga što ne mogu pružiti potrebnu skrb svojim voljenima, a često se suočavaju i s pitanjima poput kvalitete života starijih osoba i njihove socijalne izolacije. Starije osobe su često izložene usamljenosti, što može negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje. U tom kontekstu, važno je razvijati programe koji potiču socijalnu interakciju i aktivno uključivanje starijih osoba u zajednicu.
Jedan od načina na koji se može poboljšati skrb za starije osobe jest ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje njegovatelja. Kvalificirani njegovatelji mogu pružiti potrebnu skrb i podršku starijim osobama, a njihovo obrazovanje može obuhvatiti teme poput gerontologije, psihologije, te tehnika komunikacije s osobama koje imaju demenciju ili druge mentalne poremećaje. Također, važno je poticati razvoj inovativnih tehnologija koje mogu olakšati svakodnevicu starijih osoba, kao što su pametni uređaji za praćenje zdravlja ili aplikacije koje olakšavaju komunikaciju s obitelji i prijateljima.
Hrvatska vlada prepoznaje važnost demografskog starenja i poduzima određene mjere kako bi se poboljšala skrb za starije osobe. U okviru Nacionalne strategije za aktivno starenje, postavljeni su ciljevi koji uključuju poboljšanje kvalitete života starijih osoba, povećanje dostupnosti socijalnih usluga i poticanje aktivnog sudjelovanja starijih osoba u društvenom životu. Ove mjere uključuju i poticaje za obitelji koje skrbe o starijim članovima, kao i razvoj programa koji potiču zapošljavanje starijih osoba.
Unatoč izazovima, demografsko starenje može se također promatrati kao prilika za razvoj novih usluga i proizvoda usmjerenih prema starijim osobama. U mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku, raste interes za tzv. „srebrnu ekonomiju“, koja se fokusira na potrošačke navike i potrebe starijih osoba. Ova nova tržišna niša može otvoriti mnoge mogućnosti za poduzetnike i inovatore koji žele razvijati proizvode i usluge prilagođene ovoj populaciji.
U zaključku, demografsko starenje stanovništva u Hrvatskoj predstavlja ozbiljan izazov, ali i priliku za razvoj društva. Potrebno je zajedničko djelovanje svih dionika – od vlade, preko nevladinih organizacija, do samih obitelji i zajednica – kako bi se osigurala kvalitetna skrb za starije osobe i poboljšala kvaliteta njihovog života. U tom smislu, važno je raditi na podizanju svijesti o važnosti aktivnog starenja i osiguravanju resursa koji će omogućiti starijim osobama da uživaju u životu i ostanu aktivni članovi zajednice.
