U današnje vrijeme, kada tehnologija napreduje brže nego ikada, koncept medijske pismenosti postaje sve važniji. Posebno u kontekstu umjetne inteligencije (UI), koja ne samo da mijenja način na koji konzumiramo informacije, već i kako ih stvaramo. Medijska pismenost se može definirati kao sposobnost analiziranja, kritičkog vrednovanja i stvaranja medijskih poruka. U doba umjetne inteligencije, ova sposobnost postaje još složenija i zahtijeva dodatne vještine.
Umjetna inteligencija već igra ključnu ulogu u oblikovanju medijskog krajolika. Razni algoritmi i sustavi temelje se na umjetnoj inteligenciji, a oni utječu na to koje informacije vidimo na mreži. Na primjer, društvene mreže koriste algoritme za personalizaciju sadržaja koji se prikazuje korisnicima, što može dovesti do stvaranja informativnih balona. To znači da korisnici često vide samo one informacije koje se podudaraju s njihovim postojećim uvjerenjima i interesima, što može ograničiti njihov pristup raznovrsnim perspektivama.
U ovom kontekstu, medijska pismenost postaje vještina koja uključuje razumijevanje kako algoritmi funkcioniraju i kako oni oblikuju našu percepciju svijeta. Kritički pristup informacijama postaje nužan, jer je lako zavarati se u vezi s istinitosti i relevantnosti sadržaja koji se konzumira. Edukacija o tome kako prepoznati lažne vijesti, manipulirane slike ili propagandne poruke postaje imperativ u svijetu gdje je umjetna inteligencija sve prisutnija.
Osim toga, umjetna inteligencija omogućava i stvaranje sadržaja. Alati poput GPT-3 i drugih sličnih modela mogu generirati tekst, slike, pa čak i videozapise. Ovo otvara nova pitanja o autorstvu i etici. Tko je odgovoran za sadržaj koji je stvorila umjetna inteligencija? Kako možemo razlikovati ljudski stvoreni sadržaj od onog koji je generirala mašina? Ova pitanja zahtijevaju promišljanje i analizu, što su ključni aspekti medijske pismenosti.
Jedan od važnih aspekata medijske pismenosti u doba umjetne inteligencije je i sposobnost kritičkog razmišljanja. Učenje kako razlikovati pouzdane izvore informacija od nepouzdane, kako analizirati argumente i prepoznati logičke pogreške, postaje ključno. U svijetu u kojem informacije mogu biti generirane brzinom munje i distribuirane na društvenim mrežama, korisnici moraju biti oprezni i skeptični prema onome što konzumiraju. To uključuje i razumijevanje konteksta u kojem se informacije prikazuju, kao i prepoznavanje potencijalnih pristranosti koje mogu utjecati na način na koji su informacije predstavljene.
Osim kritičkog razmišljanja, važno je razvijati i digitalne vještine. Učenje kako koristiti različite alate za analizu podataka, razumijevanje osnovnih principa algoritama i strojne obrade podataka može pomoći korisnicima da bolje razumiju kako se informacije stvaraju i distribuiraju. Digitalna pismenost postaje jednako važna kao i medijska pismenost, a obje su nužne za navigaciju u kompleksnom informacijskom okruženju.
U zaključku, medijska pismenost u doba umjetne inteligencije predstavlja izazov, ali i priliku. Dok tehnologija nastavlja napredovati, korisnici se moraju prilagoditi novim načinima konzumacije i stvaranja informacija. Razvijanje kritičkog razmišljanja, digitalnih vještina i sposobnosti analize i vrednovanja informacija postaje ključno za svakoga tko želi uspješno navigirati modernim informacijskim krajolikom. U tom smislu, edukacija i svjesnost o ulozi umjetne inteligencije u medijima postaju temelj za izgradnju otpornog društva, sposobnog da prepozna i odgovori na izazove koji dolaze s novim tehnologijama.
