Klíšťata, ili krpelji, su mali, krvopijeći paraziti koji pripadaju klasi arahnida. Ovi organizmi su poznati po svojoj sposobnosti da prenose razne bolesti na ljude i životinje, što ih čini vrlo važnim za zdravlje javnosti. U ovom članku istražit ćemo gdje se klíšťata najčešće vyskytují, koji su uvjeti za njihov razvoj i kako se zaštititi od njih.
Klíšťata se najčešće nalaze u šumama, livadama i područjima s visokom travom. Njihova prisutnost ovisi o različitim ekološkim čimbenicima kao što su temperatura, vlažnost i dostupnost domaćina. U Hrvatskoj, klíšťata su posebno aktivna tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci kada su temperature više, a priroda bujna. U tom razdoblju, klíšťata se često nalaze na stablima, grmlju i visokoj travi, čekajući da naiđe potencijalni domaćin, bilo da se radi o ljudima ili životinjama.
Jedan od razloga zašto se klíšťata vole nalaziti u tim staništima je to što im ona pružaju potrebnu vlagu i zaklon. Krpelji ne mogu preživjeti duže vremena bez vode, stoga su vlažna okruženja idealna za njih. Kada temperature porastu, klíšťata postaju aktivnija i spremna su za lov na svoj plijen. Također, važno je napomenuti da krpelji mogu biti prisutni tijekom cijele godine, ali su najaktivniji u proljeće i ljeto.
U Hrvatskoj, klíšťata su najčešće prisutna u gorskim područjima, ali ih se može pronaći i u urbanim sredinama, posebno u parkovima i vrtovima. Postoji nekoliko vrsta klíšťata koje se mogu naći u našoj zemlji, a najpoznatije su Ixodes ricinus, Dermacentor reticulatus i Rhipicephalus sanguineus. Svaka od ovih vrsta ima svoje specifične stanišne preferencije i načine života.
Klíšťata se hrane krvlju svojih domaćina, a najčešće se nalaze na koži ili u krznu životinja. Kada krpelj nađe domaćina, on se pričvrsti na kožu i počinje s hranjenjem. Ovaj proces može trajati nekoliko dana, a tijekom toga, klíšťata mogu prenijeti različite patogene, uključujući bakterije i viruse, koji mogu izazvati bolesti poput Lyme bolesti, anaplasmoze i babesioze. Stoga je važno biti oprezan prilikom boravka u prirodi, posebno u područjima gdje su klíšťata poznata po svojoj prisutnosti.
Kako bismo se zaštitili od klíšťata, preporučuje se nekoliko mjera opreza. Prvo, kada se krećete kroz šume ili visoku travu, nosite dugih hlača i dugih rukava kako biste smanjili izloženost kože. Također, korištenje repelenata koji sadrže DEET ili druge aktivne sastojke može pomoći u odbijanju krpelja. Nakon povratka iz prirode, važno je pregledati tijelo i odjeću na prisutnost krpelja. Krpelje treba ukloniti što je prije moguće, koristeći pincetu i povlačeći ih ravno bez okretanja kako bi se smanjila mogućnost prenosa bolesti.
U posljednje vrijeme, s porastom temperatura i promjenama u klimatskim uvjetima, zabilježen je porast broja klíšťata u različitim dijelovima svijeta, uključujući i Hrvatsku. To znači da je svjesnost o ovom problemu važnija nego ikad. Edukacija o rizicima koje donose klíšťata i načinima zaštite ključni su za smanjenje incidencije bolesti koje oni prenose.
U konačnici, klíšťata su mali, ali potencijalno opasni paraziti koji se mogu pronaći u različitim staništima. Poznavanje njihovih preferencija i mjera zaštite može pomoći u smanjenju rizika od bolesti koje prenose. Budite oprezni i informirani prilikom uživanja u prirodi, kako biste zaštitili sebe i svoje najmilije od ovih nevidljivih prijetnji.
