Božić, kao jedan od najvažnijih blagdana u kršćanskoj tradiciji, ima bogatu i složenu povijest koja se proteže kroz stoljeća. Njegovo proslavljanje nije uvijek izgledalo onako kako ga poznajemo danas. Od skromnih početaka pa sve do svečanih modernih proslava, Božić je doživio brojne transformacije koje su oblikovale njegovu današnju formu.
Proslava Božića započela je u 4. stoljeću, kada je Crkva odlučila odabrati 25. prosinca kao datum rođenja Isusa Krista. Ovaj datum nije bio slučajno odabran; naime, poklopio se s poganskim festivalima poput Saturnalia, koji su se slavili u čast bogova plodnosti i svjetlosti. Ovim potezom, Crkva je željela kršćanstvo učiniti privlačnijim za poganske narode, integrirajući njihove običaje u novu religijsku tradiciju.
U ranim danima, proslava Božića bila je skromna i često se slavila u krugu obitelji. Ljudi su se okupljali uz zajedničke obroke, a darivanje nije bilo uobičajeno. S vremenom, međutim, običaji su se počeli razvijati. U srednjem vijeku, proslava Božića postaje sve više svečana, s organizacijom javnih fešta, uličnih povorki i dramatskih prikazivanja. Ovi događaji bili su prilika za zajedničko slavlje i okupljanje ljudi, a Božić je postao vrijeme kada su se zaboravljali svakodnevni problemi i skrb.
Renaissance je donio dodatne promjene u proslavu Božića. U ovom razdoblju, umjetnost i kultura cvjetali su, a mnogi običaji, poput ukrašavanja božićnog drvca, dobili su na popularnosti. Drvca su ukrašavana plodovima, svijećama i ukrasima, a tradicija je s vremenom evoluirala u ono što danas poznajemo. U 19. stoljeću, s pojavom božićnih čestitki, porasla je i praksa slanja darova, koja se danas smatra jednim od najvažnijih aspekata proslave.
U modernom dobu, Božić je postao komercijaliziran i često je fokusiran više na materijalne aspekte nego na duhovne. Trgovine diljem Europe i svijeta počinju s reklamama i promocijama nekoliko mjeseci prije blagdana, a to utječe na način na koji ljudi doživljavaju Božić. U mnogim dijelovima svijeta, uključujući i Hrvatsku, i dalje se njeguje tradicija obiteljskih okupljanja i proslava, ali je sve više prisutan i pritisak potrošnje i očekivanja vezana uz darove.
Božić u Hrvatskoj ima svoje posebne običaje i tradicije. Na Badnjak, obitelj se okuplja oko stola, a tradicionalni obrok često uključuje ribu i razna jela bez mesa, u skladu s postom. Nakon večere, slijedi paljenje badnjaka, drva koje se loži u kući kao simbol svjetlosti i nade. Na Božić, obitelj se okuplja na svečanoj misi, a u mnogim krajevima u Hrvatskoj zadržala su se i brojne folklorne tradicije, poput pjevanja božićnih pjesama i organizacije božićnih sajmova.
U današnje vrijeme, Božić se slavi u različitim oblicima diljem svijeta, a svaka kultura dodaje svoje jedinstvene običaje i tradicije. No, bez obzira na to kako se proslava oblikuje, Božić ostaje vrijeme okupljanja, ljubavi i zajedništva. Njegova povijest svjedoči o promjenama u društvu, vjerovanjima i običajima, ali su temeljne vrijednosti ljubavi i zajedništva ostale nepromijenjene. Proslava Božića kroz povijest pokazuje kako se tradicija može prilagođavati i razvijati, a da pritom zadrži svoj izvorni smisao. U konačnici, Božić nas podsjeća na važnost obitelji, prijateljstva i zajednice, vrijednosti koje su vječne i univerzalne.
