Društveni mediji postali su sastavni dio naših svakodnevnih života, osobito među mladima. Dok su nekada bili samo platforma za komunikaciju i dijeljenje sadržaja, danas su postali složeni ekosustavi koji oblikuju percepciju, identitet i međuljudske odnose. U posljednje vrijeme sve više se raspravlja o utjecaju društvenih medija na djecu, a posebno na djevojčice. Postavlja se pitanje: štete li društveni mediji djevojčicama više nego dječacima?
Prema nekim istraživanjima, djevojčice su sklonije nego dječaci doživljavanju negativnih efekata društvenih medija. Oni utječu na njihovo mentalno zdravlje, tjelesnu sliku i opće zadovoljstvo životom. Djevojčice često osjećaju pritisak da se uklapaju u određene standarde ljepote i uspjeha koji se promoviraju na društvenim mrežama. Fotografije savršenih tijela, stiliziranih frizura i luksuznog načina života mogu izazvati osjećaj inferiornosti i nisko samopouzdanje.
Osim toga, djevojčice su često izložene cyberbullyingu, koji može imati dugotrajne posljedice na njihovu psihu. Dok se dječaci češće suočavaju s fizičkim nasiljem, djevojčice su više izložene verbalnom nasilju i izloženosti neugodnim komentarima na društvenim mrežama. Takvi napadi mogu dovesti do anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja. U isto vrijeme, djevojčice često imaju manje vještina suočavanja s tim situacijama, što ih čini ranjivijima.
Na društvenim mrežama, djevojčice su također podložnije stvaranju lažnih identiteta i komparaciji s drugima. Mnoge od njih osjećaju potrebu da se prikazuju u najboljem svjetlu, što može dovesti do izlaganja vlastitih slabosti i nesigurnosti. Ovaj fenomen poznat je kao ‘instagram fenomen’, gdje korisnici, posebno mladi, kreiraju idealizirane verzije sebe koje se ne poklapaju s njihovom stvarnošću. Takvo ponašanje može dodatno potaknuti osjećaj izolacije i usamljenosti.
U istraživanju provedenom među adolescentima, djevojčice su izvijestile o višim razinama stresa i anksioznosti povezanih s korištenjem društvenih medija u usporedbi s dječacima. Dječaci, s druge strane, često koriste društvene medije kao platformu za izgradnju identiteta kroz igre i natjecanja, a ne toliko kroz usporedbu fizičkog izgleda. To može objasniti zašto djevojčice više pate od negativnih efekata društvenih medija.
Također, važno je napomenuti da društveni mediji mogu utjecati na djevojčice u kontekstu prijateljstva i socijalne interakcije. Dok dječaci često komuniciraju kroz zajedničke aktivnosti, djevojčice su sklonije održavanju odnosa putem razgovora i dijeljenja osobnih iskustava. Kada se ti odnosi naruše zbog nesigurnosti i pritiska koji dolazi iz svijeta društvenih medija, djevojčice mogu doživjeti osjećaj gubitka i izolacije.
Unatoč svim ovim izazovima, društveni mediji također nude prilike za osnaživanje djevojčica. Mnoge platforme promoviraju pozitivne poruke o tijelu, samopouzdanju i prihvaćanju različitosti. Djevojčice mogu pronaći podršku i inspiraciju kroz zajednice koje se bore protiv negativnih stereotipa i nude sigurno okruženje za dijalog. Edukacija o sigurnom korištenju društvenih medija i razvijanje kritičkog mišljenja o sadržaju koji konzumiraju mogu pomoći djevojčicama da se zaštite od negativnih utjecaja.
Na kraju, važno je da roditelji, učitelji i društvo u cjelini prepoznaju izazove s kojima se djevojčice suočavaju na društvenim mrežama. Poticanje otvorene komunikacije i pružanje podrške može pomoći djevojčicama da se osjećaju osnaženo i manje ranjivo. Društveni mediji ne moraju biti isključivo negativni; uz odgovarajuću podršku i resurse, djevojčice mogu naučiti kako ih koristiti na konstruktivan način. U tom smislu, ključno je stvoriti prostor gdje se djevojčice mogu izraziti i razviti, bez straha od osude ili negativnih komentara.
