U današnje vrijeme, sve više pažnje posvećuje se zdravlju srca i krvnih žila, a posebno razini kolesterola u krvi. Kolesterol je mast koja se prirodno proizvodi u tijelu i nalazi se u hrani. Postoje dvije glavne vrste kolesterola koje se često spominju: HDL (lipoprotein visoke gustoće) i LDL (lipoprotein niske gustoće). Ali, što točno znače ovi pojmovi i kako utječu na naše zdravlje?
HDL se često naziva “dobrim” kolesterolom jer pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz krvnih žila i vraća ga u jetru, gdje se razgrađuje. Visoke razine HDL-a povezane su s nižim rizikom od srčanih bolesti. S druge strane, LDL se naziva “lošim” kolesterolom jer doprinosi stvaranju plakova u arterijama. Ovi plakovi mogu suziti krvne žile, što povećava rizik od srčanih udara i moždanih udara.
Važno je napomenuti da nije svaki LDL kolesterol jednako štetan. Postoje različite vrste LDL-a, a neke od njih su manje opasne od drugih. Na primjer, veće i manje guste čestice LDL-a mogu biti manje štetne od malih i gustih čestica. Ipak, općenito se preporučuje održavanje niskih razina LDL-a kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Preporučene razine kolesterola razlikuju se ovisno o pojedincu i njegovim zdravstvenim faktorima. Općenito, HDL bi trebao biti iznad 1,0 mmol/L za žene i 1,3 mmol/L za muškarce, dok bi LDL trebao biti ispod 3,0 mmol/L za zdrave odrasle osobe. Međutim, osobe s većim rizikom od srčanih bolesti trebale bi imati još niže razine LDL-a.
Kako bismo održali zdrave razine kolesterola, važno je voditi računa o prehrani i načinu života. Preporučuje se konzumacija hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, poput ribe, orašastih plodova i sjemenki. Voće, povrće i cjelovite žitarice također igraju ključnu ulogu u održavanju zdravih razina kolesterola. Osim prehrane, redovita tjelesna aktivnost može pomoći u povećanju razine HDL-a i smanjenju razine LDL-a.
Neki ljudi mogu imati genetsku predispoziciju za visoke razine LDL-a, što može otežati kontrolu razine kolesterola samo promjenama u prehrani i načinu života. U tim slučajevima, liječnici često prepisuju lijekove koji pomažu u snižavanju razine LDL-a. Statini su najčešće korišteni lijekovi za snižavanje kolesterola i mogu biti vrlo učinkoviti za mnoge ljude.
Osim promjena u prehrani i fizičkoj aktivnosti, važno je redovito provoditi pretrage kolesterola. Preporučuje se da odrasle osobe provode pretrage barem jednom u pet godina, a osobe s povećanim rizikom trebaju se testirati češće. Time se može pratiti stanje kolesterola i poduzeti potrebne mjere ako razine postanu previsoke.
U zaključku, kada se radi o HDL-u i LDL-u, važno je razumjeti razliku između “dobrog” i “lošeg” kolesterola. Povećanje razine HDL-a i smanjenje razine LDL-a ključni su za održavanje zdravlja srca. Pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i redovite pretrage mogu značajno pomoći u postizanju tih ciljeva. Uvijek je najbolje konzultirati se s liječnikom kako bi se dobile individualne preporuke i savjeti za upravljanje razinama kolesterola.