Ekonomija zrakoplovstva u Jugoslaviji bila je kompleksna i dinamična tema koja se razvijala kroz različite faze povijesti ove bivše države. Ova industrija nije samo predstavljala važan segment transporta, već je također imala značajan utjecaj na gospodarstvo, turizam i međunarodne odnose. Zrakoplovstvo u Jugoslaviji počelo je s razvojem prve aviokompanije, koja je osnovana 1927. godine, a nazivala se Aeroput. Ova kompanija je postavila temelje za budući razvoj zrakoplovne industrije u zemlji.
U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, jugoslavenska vlada prepoznala je važnost zrakoplovstva za gospodarski razvoj i modernizaciju. U to vrijeme, zrakoplovstvo je postalo jedan od ključnih sektora za razvoj turizma i međusobne povezanosti s drugim zemljama. Formirana je nova aviokompanija, JAT (Jugoslavenski Aerotransport), koja je postala simbol zrakoplovstva u Jugoslaviji. JAT je ubrzo postao jedan od najvažnijih avioprijevoznika u regiji, povezujući razne gradove unutar Jugoslavije, ali i s brojnim međunarodnim destinacijama.
Razvoj zrakoplovstva u Jugoslaviji bio je podržan i državnim investicijama. Aerodromi su modernizirani, a nova infrastruktura je izgrađena kako bi se zadovoljili sve veći zahtjevi putnika. Osim toga, Jugoslavija je razvijala vlastitu proizvodnju aviona, a najpoznatiji primjer je avion JAT-ovog tipa “Galeb”, koji je bio namijenjen za obuku pilota i vojnu upotrebu.
U razdoblju 1960-ih i 1970-ih, zrakoplovstvo je postalo sve važnije za jugoslavensko gospodarstvo. Porastom međunarodnog turizma, Jugoslavija je privukla brojne strane turiste, a zrakoplovstvo je omogućilo brži i lakši pristup popularnim turističkim destinacijama kao što su Dubrovnik, Split i Zadar. Ova promjena doprinijela je rastu prihoda od turizma, koji je postao jedan od ključnih ekonomskih sektora. S obzirom na to, vlada je nastojala unaprijediti zrakoplovnu infrastrukturu kako bi zadovoljila povećanu potražnju.
Međutim, tijekom 1980-ih, jugoslavensko gospodarstvo počelo je suočavati se s problemima. Ekonomija je bila pogođena inflacijom i vanjskim dugovima, a zrakoplovna industrija nije bila izuzetak. Zbog smanjenja broja putnika i financijskih problema, JAT je započeo proces restrukturiranja. U tom razdoblju, zrakoplovstvo je postalo svjesno potreba privatizacije i liberalizacije tržišta, što je dovelo do osnivanja novih, privatnih aviokompanija koje su se natjecale s JAT-om.
Osim ekonomskih izazova, političke promjene koje su uslijedile s raspadom Jugoslavije 1991. godine dodatno su otežale situaciju. Ratovi i politički nemiri značajno su utjecali na zrakoplovstvo, smanjujući promet i dovodeći do zatvaranja mnogih aerodroma. JAT je izgubio svoju nekadašnju moć i status, a postao je predmet rasprava o privatizaciji i prestrukturiranju.
Nakon raspada Jugoslavije, zrakoplovna industrija se suočila s novim izazovima, ali i prilikama. Svaka nova država koja je proizašla iz bivše Jugoslavije počela je razvijati svoju zrakoplovnu politiku i kompanije. Neki od njih, poput Croatia Airlines, uspjeli su se etablirati kao važni igrači na tržištu, dok su drugi imali problema s održavanjem održivosti. U tom kontekstu, ekonomija zrakoplovstva postala je ključno pitanje za razvoj novih država, koje su se morale prilagoditi globalnim trendovima i promjenama u industriji.
Danas, zrakoplovstvo u regiji ponovo raste, a sve više putnika koristi zrakoplovne usluge. Međutim, izazovi ostaju. Potrebno je ulagati u infrastrukturu, održavati konkurentnost i osigurati sigurnost putnika. Ekonomija zrakoplovstva u bivšoj Jugoslaviji pokazuje kako su povijesni, politički i ekonomski faktori oblikovali ovu industriju i kako će se ona i dalje razvijati u budućnosti.
