Javno zdravstvo predstavlja ključnu komponentu socijalne politike svake države, a njegovu održivost i kvalitetu u velikoj mjeri ovisi o načinu financiranja. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, javno zdravstvo se financira kombinacijom sredstava iz državnog proračuna, doprinosa građana i različitih izvora. Ovaj članak istražuje kako se javno zdravstvo u Hrvatskoj financira, koje su glavne stavke proračuna i kakve su perspektive za budućnost.
U osnovi, financiranje javnog zdravstva u Hrvatskoj oslanja se na tri glavna izvora: javni proračun, obvezno zdravstveno osiguranje i dodatne izvore financiranja. Državni proračun osigurava određeni postotak sredstava koja se preusmjeravaju na zdravstveni sektor, a ta sredstva se koriste za pokrivanje troškova bolnica, zdravstvenih centara i drugih zdravstvenih ustanova. Obvezno zdravstveno osiguranje, koje se financira putem doprinosa zaposlenika i poslodavaca, igra ključnu ulogu u financiranju zdravstvenih usluga, dok dodatni izvori uključuju donacije, europske fondove i različite projekte.
Jedan od najvećih izazova s kojima se javno zdravstvo suočava u Hrvatskoj je nedovoljno financiranje. Iako su sredstva dostupna, često nisu dovoljna za pokrivanje svih potreba sustava. Prema statistikama, Hrvatska troši otprilike 8% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na zdravstvo, što je ispod prosjeka Europske unije. To rezultira preopterećenjem zdravstvenih ustanova, dugim čekanjima na liječenje i nedostatkom medicinskog osoblja.
Još jedan važan aspekt financiranja javnog zdravstva je način na koji se sredstva raspoređuju. U Hrvatskoj, raspodjela proračunskih sredstava često se temelji na povijesnim troškovima i potrebama pojedinih ustanova, što može dovesti do nejednakosti u dostupnosti zdravstvenih usluga. Na primjer, dok neki dijelovi zemlje imaju dobro opremljene bolnice, drugi se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom resursa. Ova nejednakost može utjecati na kvalitetu zdravstvene zaštite koju građani primaju, a time i na njihovo zdravlje i dobrobit.
Osim toga, postoji i pitanje transparentnosti u financiranju javnog zdravstva. Mnogi građani nisu svjesni načina na koji se proračunska sredstva koriste i gdje odlaze. Ova neprozirnost može dovesti do sumnje u učinkovitost sustava i potaknuti zahtjeve za reformom. U tom smislu, važno je da vlada i zdravstvene institucije rade na poboljšanju komunikacije s građanima i pružanju jasnih informacija o tome kako se proračunska sredstva koriste.
U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se suočila s dodatnim izazovima u financiranju javnog zdravstva zbog globalnih kriza, poput pandemije COVID-19. Tijekom pandemije, troškovi zdravstvenog sustava naglo su porasli, a istovremeno su se smanjili prihodi od doprinosa zbog gospodarskih posljedica krize. Ovo je dodatno opteretilo već iscrpljeni zdravstveni sustav i postavilo pitanje održivosti postojećeg modela financiranja.
Gledajući naprijed, važno je da Hrvatska preispita svoje pristupe financiranju javnog zdravstva. Moguće reforme mogu uključivati promjene u načinu prikupljanja sredstava, kao i unapređenje učinkovitosti postojećih sustava. Također, važno je uložiti u prevenciju bolesti i promicanje zdravlja, što može smanjiti dugoročne troškove zdravstvenog sustava. S obzirom na demografske promjene i starenje stanovništva, ulaganje u javno zdravstvo postaje još važnije kako bi se osigurala kvaliteta života građana.
U konačnici, javno zdravstvo je od vitalnog značaja za svakog pojedinca i društvo u cjelini. Njegovo financiranje i održivost trebaju biti prioritet svih razina vlasti, s ciljem osiguravanja pristupačne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane. Razumijevanje načina na koji se javno zdravstvo financira ključno je za aktivno sudjelovanje građana u oblikovanju zdravstvene politike i zahtijevanje potrebnih promjena.
