Glasačko pravo predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava u demokratskim društvima, a u Hrvatskoj je to pravo regulirano Ustavom i različitim zakonima. Od samostalnosti Republike Hrvatske, glasačko pravo postalo je simbol građanske odgovornosti i participacije u oblikovanju vlastite budućnosti. U ovom članku razmotrit ćemo što obuhvaća glasačko pravo, kako se ostvaruje, te izazove s kojima se građani susreću prilikom njegovog korištenja.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, svaki građanin koji je navršio 18 godina ima pravo glasa na izborima. Ovo pravo omogućuje građanima da biraju svoje predstavnike u Saboru, lokalnim tijelima vlasti, a također i na predsjedničkim izborima. Glasačko pravo je neotuđivo, što znači da ga pojedinac ne može izgubiti osim u iznimnim slučajevima kada je riječ o pravomoćnoj presudi koja uključuje gubitak poslovne sposobnosti.
Osim osnovnog prava glasa, važno je napomenuti i da glasačko pravo obuhvaća i pravo na informiranje. Građani trebaju imati pristup relevantnim informacijama o kandidatima, političkim strankama i njihovim programima kako bi mogli donositi informirane odluke. U tom smislu, transparentnost političkog procesa igra ključnu ulogu. Mediji, nevladine organizacije i drugi akteri imaju odgovornost pružiti informacije koje su od vitalnog značaja za održavanje demokracije.
Na izborima, svaki građanin može ostvariti svoje pravo glasa putem glasovanja. U Hrvatskoj se glasovanje može provesti na više načina, uključujući osobno glasovanje na biračkim mjestima, ali i glasovanje putem pošte ili putem elektroničkih sustava, ovisno o vrsti izbora i propisima koji su na snazi. Osobito je važno da se osigura pristupačnost biračkih mjesta za osobe s invaliditetom, starije osobe i sve druge građane koji bi mogli imati poteškoća s pristupom.
Međutim, iako je glasačko pravo u Hrvatskoj zakonski zajamčeno, postoje brojne prepreke koje građani mogu susresti prilikom ostvarivanja tog prava. Na primjer, postoje slučajevi kada se građani suočavaju s administrativnim preprekama prilikom registracije za glasovanje. U nekim slučajevima, nejasnoće u vezi s adresom prebivališta ili administrativnim propustima mogu rezultirati time da građani ne mogu glasovati na izborima. Također, postoji i pitanje informiranosti građana o tome kako se registrirati i sudjelovati u izbornim procesima.
Dodatno, u posljednjih nekoliko godina, globalna pandemija COVID-19 postavila je dodatne izazove za ostvarivanje glasačkog prava. Mnogi su se građani bojali ići na biračka mjesta zbog zdravstvenih rizika, a izborna tijela su morala prilagoditi svoje procedure kako bi osigurala sigurnost svih sudionika. Ovi izazovi istaknuli su važnost digitalizacije i modernizacije izbornog sustava, što bi moglo omogućiti lakše i sigurnije ostvarivanje glasačkog prava u budućnosti.
Uloga mladih ljudi u ostvarivanju glasačkog prava također je od iznimne važnosti. Mladima se često čini da su političke odluke daleko od njihovih svakodnevnih života, što može rezultirati apatijom prema izbornim procesima. Međutim, aktivno sudjelovanje mladih ljudi u politici i izborima ključno je za oblikovanje budućnosti koja će odgovarati njihovim potrebama i željama. Edukacija o važnosti glasačkog prava i poticanje mladih da se uključe u političke procese može doprinijeti jačanju demokracije i političke odgovornosti.
U zaključku, glasačko pravo u Hrvatskoj predstavlja temelj demokratizacije društva i sudjelovanja građana u oblikovanju politike. Iako postoje izazovi s kojima se građani suočavaju prilikom ostvarivanja ovog prava, važno je raditi na poboljšanju pristupačnosti i informiranosti o izbornim procesima. Samo kroz aktivno sudjelovanje i informiranje možemo osigurati da glasačko pravo bude učinkovito i da svi građani imaju mogućnost sudjelovati u oblikovanju svoje budućnosti.