Švedska, kao jedna od vodećih zemalja u Europi, poznata je po visokom standardu života, razvijenom sustavu socijalne zaštite i naprednoj ekonomiji. No, unatoč svim tim prednostima, demografske promjene koje proizlaze iz mortaliteta i nativiteta postavljaju važna pitanja o budućnosti ove nordijske države. Mortalitet, odnosno stopa smrtnosti, i nativitet, odnosno stopa nataliteta, ključni su faktori koji oblikuju demografsku strukturu Švedske. U ovom članku istražit ćemo kako se ove dvije varijable međusobno povezuju te kakav utjecaj imaju na društvo i gospodarstvo.
Prema najnovijim statistikama, Švedska se suočava s izazovima u pogledu nativiteta. Iako je stopa nataliteta bila relativno stabilna tijekom posljednjih nekoliko godina, ona je još uvijek ispod razine potrebne za održavanje stabilne populacije. Naime, prema podacima iz 2022. godine, stopa nataliteta u Švedskoj iznosila je 1,66 djece po ženi, što je ispod razine potrebne za održavanje populacije bez imigracije, koja iznosi 2,1. Ovaj trend nativiteta može se pripisati različitim faktorima, uključujući odgođeno roditeljstvo, sve veću uključenost žena u radnu snagu, kao i promjene u društvenim vrijednostima koje naglašavaju individualizam i osobnu slobodu.
S druge strane, mortalitet u Švedskoj se može opisati kao relativno nizak, zahvaljujući razvijenom zdravstvenom sustavu i visokom standardu života. Godišnja stopa mortaliteta iznosi oko 10 na 1000 stanovnika, što je u skladu s prosjekom zemalja Europske unije. Međutim, starenje populacije predstavlja izazov. Kako se stopa smrtnosti povećava s dobi, stariji građani postaju sve veći dio ukupne populacije, dok mladi ljudi postaju manje zastupljeni. Ova demografska promjena može dovesti do problema s održavanjem sustava mirovinskog osiguranja i zdravstvene skrbi, jer manji broj radnika mora podržavati veći broj umirovljenika.
U međuvremenu, migracija igra ključnu ulogu u demografskoj dinamici Švedske. Švedska je poznata kao zemlja koja prihvaća migrante iz različitih dijelova svijeta, a ova migracija pomaže u održavanju populacije i potpunijem demografskom sastavu. Mnogi migranti dolaze u Švedsku tražeći bolje životne uvjete, a njihovo prisustvo može pomoći u ublažavanju problema starenja populacije. Ipak, integracija migranata u društvo i radnu snagu predstavlja izazov, a neuspjeh u ovom procesu može dovesti do socijalnih tenzija i ekonomskih problema.
U kontekstu ekonomije, mortalitet i nativitet također imaju značajne posljedice. Smanjenje nataliteta može dovesti do smanjenja radne snage u budućnosti, što može utjecati na gospodarski rast. Ako se ne poduzmu mjere za poticanje roditeljstva, kao što su poboljšanje roditeljskih dopusta, subvencije za čuvanje djece i fleksibilniji radni uvjeti, Švedska bi mogla doći u situaciju u kojoj će se suočiti s nedostatkom radne snage. S druge strane, povećanje mortaliteta, osobito među starijom populacijom, može dovesti do povećanja troškova zdravstvene skrbi i mirovinskih sustava, što može dodatno opteretiti javne financije.
Kako bi se odgovorilo na ove izazove, švedska vlada poduzima različite mjere. Politike koje se fokusiraju na poticanje nataliteta, kao i uspješnu integraciju migranata, postaju sve važnije. Osim toga, važno je raditi na jačanju sustava zdravstvene skrbi i mirovinskog osiguranja kako bi se osigurala održivost u budućnosti. Švedska se, stoga, suočava s izazovima, ali i s prilikama koje dolaze s promjenama u mortalitetu i nativitetu. Ova pitanja zahtijevaju pažnju i promišljene odgovore kako bi se osigurala stabilna i prosperitetna budućnost za sve građane.
