Nativitet, ili prirodni prirast stanovništva, predstavlja važan pokazatelj demografske slike svake zemlje, uključujući i Rusiju. U kontekstu Ruske Federacije, nativitet se odnosi na broj novorođene djece u određenom vremenskom razdoblju u odnosu na broj umrlih. Ova statistika igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje, jer utječe na radnu snagu, ekonomiju i socijalne politike.
U posljednjim desetljećima, Rusija se suočava s brojnim izazovima kada je u pitanju nativitet. Demografski pad, koji je započeo krajem 1990-ih, rezultirao je smanjenjem broja rođenih u zemlji. Ova situacija bila je posljedica različitih čimbenika, uključujući ekonomske krize, visoke stope mortaliteta, te promjene u društvenim normama i vrijednostima koje su utjecale na odluke o osnivanju obitelji.
Prema podacima iz 2020. godine, Rusija je zabilježila blagi porast nativiteta, ali je on još uvijek bio ispod razine potrebne za održavanje stabilnog broja stanovnika. U prosjeku, broj novorođenčadi iznosio je oko 1,5 djece po ženi, što je znatno ispod razine od 2,1, koja se smatra potrebnom za održavanje populacije. Ovaj problem dodatno je pogoršan starenjem stanovništva, jer se sve više ljudi nalazi u starijim dobnim skupinama, a mlađa populacija se smanjuje.
Vlada Rusije poduzela je niz mjera kako bi potaknula nativitet i povećala broj rođenih. Jedna od najpoznatijih inicijativa bila je program „Majčina kapitala“, koji je uveden 2007. godine. Ovaj program nudi financijske poticaje obiteljima koje rađaju drugo ili treće dijete. Ove mjere su doprinijele povećanju broja rođenih, ali su njihovi učinci bili ograničeni.
Osim financijskih poticaja, vlada također nastoji poboljšati uvjete za roditeljstvo, uključujući proširenje rodiljskog dopusta i poboljšanje dostupnosti vrtića i drugih usluga za djecu. No, unatoč svim naporima, mnoge obitelji i dalje se suočavaju s izazovima poput visoke cijene života, nedostatka stambenog prostora i loše ekonomske perspektive.
U sociološkom smislu, promjene u percepciji obitelji i roditeljstva također igraju ulogu u nativitetu. Mnogi mladi ljudi odgađaju osnivanje obitelji zbog obrazovanja, karijere ili osobnih izbora. Ovaj trend može imati dugoročne posljedice na demografsku strukturu zemlje, jer se smanjuje broj mladih ljudi koji su spremni preuzeti odgovornost roditeljstva.
Osim toga, migracije unutar zemlje i prema inozemstvu također utječu na nativitet. Mnogi mladi ljudi napuštaju ruralna područja u potrazi za boljim mogućnostima u gradovima ili inozemstvu, što dovodi do smanjenja broja potencijalnih roditelja u tim područjima.
U kontekstu globalnih promjena, Rusija se također suočava s izazovima povezanima s klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na ekonomiju i kvalitetu života. Ovi faktori mogu dodatno utjecati na odluke o osnivanju obitelji i broju djece koju obitelji žele imati.
U zaključku, nativitet u Rusiji predstavlja složen problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup. Dok vlada poduzima mjere za poticanje rađanja, potrebno je i raditi na poboljšanju općih uvjeta života, obrazovanju i ekonomskim mogućnostima. Samo kroz integrirani pristup može se osigurati održiv rast nativiteta i stabilna demografska slika za budućnost.
