Stršljen, poznat i kao Vespa, je vrsta osa koja pripada porodici Vespidae. Ova insekta fascinira mnoge zbog svoje veličine, agresivnog ponašanja i sposobnosti izgradnje složenih gnijezda. No, jedno od najzanimljivijih pitanja koja se postavljaju u vezi s stršljena jest koliko traje njihov životni vijek. U ovom članku istražit ćemo životni ciklus stršljena, čimbenike koji utječu na njihov životni vijek te kako se oni uspoređuju s drugim insektima.
Stršljeni su socijalni insekti koji žive u kolonijama. Njihov životni ciklus započinje s maticom, koja je odgovorna za osnivanje nove kolonije. Maticama je potrebno pronaći odgovarajuće mjesto za izgradnju gnijezda, gdje će odložiti jaja. Nakon nekoliko dana, iz jaja se izlegu larve koje matica hrani. Ove larve prolaze kroz nekoliko stadija razvoja, a nakon toga se pretvaraju u odrasle stršljenove.
Životni vijek stršljena varira ovisno o njihovoj ulozi unutar kolonije. Odrasli stršljeni, posebno radnici, obično žive između 12 i 22 dana. Ovaj kratak životni vijek može se činiti iznenađujućim, ali radnici su odgovorni za prikupljanje hrane, zaštitu gnijezda i brigu o larvama. Njihova uloga zahtijeva mnogo napora, što objašnjava njihov kratak životni vijek.
Nasuprot tome, matice imaju znatno duži životni vijek. Maticama stršljena može živjeti do jedne godine, a ponekad čak i duže, ovisno o uvjetima okoline i dostupnosti hrane. Ova dugovječnost omogućava maticama da osnove nove kolonije i osiguraju opstanak vrste. Maticama je također potrebna dodatna energija za razmnožavanje, što ih čini ključnim dijelom kolonijske strukture.
Jedan od glavnih čimbenika koji utječu na životni vijek stršljena je dostupnost hrane. Stršljeni su mesožderi i često love druge insekte, ali također se hrane i nektarom i voćem. Kada su resursi hrane ograničeni, stršljeni mogu biti izloženi većem stresu, što može skratiti njihov životni vijek. Osim hrane, klimatski uvjeti također igraju značajnu ulogu. Ekstremni vremenski uvjeti, poput hladnoće ili jakih kiša, mogu smanjiti broj preživjelih stršljena.
Osim vanjskih čimbenika, unutarnji čimbenici također utječu na životni vijek stršljena. Paraziti i bolesti mogu ozbiljno utjecati na zdravlje kolonije, a time i na životni vijek pojedinih članova. Na primjer, parazitske ose mogu napasti stršljene i smanjiti njihovu sposobnost preživljavanja. Također, stršljeni su često meta drugih predatora, poput ptica ili sisavaca, što dodatno skraćuje njihov životni vijek.
U usporedbi s drugim insektima, životni vijek stršljena može se činiti kratkim. Na primjer, pčele mogu živjeti nekoliko mjeseci, dok neke vrste mrava mogu preživjeti i do nekoliko godina. Međutim, stršljeni su jedinstveni po svojoj agresivnosti i društvenom ponašanju, što ih čini jednim od najzanimljivijih insekata za proučavanje.
Kao što smo vidjeli, životni vijek stršljena ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući vrstu, ulogu unutar kolonije, dostupnost hrane i vanjske uvjete. Dok radnici žive samo nekoliko tjedana, matice mogu preživjeti i do godine dana. Razumijevanje životnog vijeka stršljena može pomoći u njihovom očuvanju i upravljanju njihovim staništem. Ako se suočavate s problemima vezanim uz stršljene, važno je konzultirati stručnjake za kontrolu štetočina kako biste osigurali sigurno rješenje.
