Kortizol je hormon koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama i igra ključnu ulogu u regulaciji niza fizioloških procesa u tijelu. Poznat je kao “hormon stresa” jer se njegova proizvodnja povećava u situacijama kada je tijelo izloženo stresu, bilo fizičkom, emocionalnom ili psihičkom. U ovom članku istražit ćemo što je kortizol, kako se mjeri njegova razina u krvi, koja je njegova oznaka te kakav utjecaj ima na naše zdravlje.
Kortizol ima mnoge funkcije u tijelu, uključujući regulaciju metabolizma, kontrolu razine šećera u krvi, smanjenje upalnih procesa i podršku imunološkom sustavu. Njegova razina u krvi varira tijekom dana, obično je najviša ujutro i opada tijekom dana. Ova dnevna varijacija je poznata kao cirkadijanski ritam.
Kada se razina kortizola u krvi mjeri, obično se koristi oznaka “cortisol” ili “kortizol” na laboratorijskim nalazima. Oznaka može varirati ovisno o laboratoriju, ali općenito, rezultati se daju u mikrogramima po decilitru (µg/dL) ili nanomolima po litri (nmol/L). Normalne razine kortizola u krvi variraju, ali tipično su u rasponu od 6 do 23 µg/dL ujutro i od 3 do 16 µg/dL u večernjim satima.
Postoji nekoliko razloga zbog kojih bi liječnik mogao zatražiti testiranje razine kortizola. To uključuje sumnju na poremećaje poput Cushingovog sindroma, koji je uzrokovan prekomjernom proizvodnjom kortizola, ili Addisonove bolesti, koja nastaje uslijed nedostatka ovog hormona. Osim toga, povišene razine kortizola mogu biti posljedica stresa, bolesti, lijekova ili prekomjerne konzumacije alkohola.
Kada se kortizol ne nalazi u ravnoteži, to može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Povišene razine kortizola mogu dovesti do niza problema, uključujući povećanje tjelesne težine, posebno u predjelu trbuha, visok krvni tlak, promjene u raspoloženju, probleme sa spavanjem, oslabljen imunološki sustav i povećan rizik od dijabetesa tipa 2. S druge strane, niske razine kortizola mogu uzrokovati umor, slabost, nisku razinu šećera u krvi i smanjenu otpornost na stres.
U slučaju da se otkriju abnormalnosti u razini kortizola, liječnik može preporučiti dodatne pretrage kako bi utvrdio uzrok. To može uključivati testiranje urina, slinu ili dodatne krvne pretrage. U nekim slučajevima, također se može provesti test supresije kortizola kako bi se procijenila funkcija nadbubrežnih žlijezda.
Osim medicinskih testova, postoje i načini na koje pojedinci mogu raditi na održavanju zdrave razine kortizola. To uključuje upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja kao što su meditacija, joga ili duboko disanje. Redovita tjelesna aktivnost također može pomoći u regulaciji razine kortizola, dok prekomjerno konzumiranje alkohola i kofeina može dovesti do povišenja razine ovog hormona.
U zaključku, kortizol je bitan hormon koji igra ključnu ulogu u našem zdravlju. Njegova oznaka u krvi može nam pomoći u procjeni zdravstvenog stanja i pravilnom postavljanju dijagnoze. Ako imate bilo kakve sumnje ili zabrinutosti u vezi s razinom kortizola, obavezno se obratite svom liječniku koji može preporučiti odgovarajuće testove i tretmane.
