Čistoća zraka predstavlja jedan od ključnih faktora za kvalitetu života u urbanim sredinama, a Zagreb, kao glavni grad Hrvatske, nije iznimka. Svakodnevno se suočavamo s izazovima vezanim uz zagađenje zraka, a posebno su osjetljive razdoblja u kojima se koncentracija onečišćujućih tvari povećava, poput hladnijih mjeseci ili tijekom intenzivnih prometnih gužvi. Danas, 27. listopada 2023., pažnja je ponovno usmjerena na kvalitetu zraka u Zagrebu, a rezultati mjerenja pokazuju zanimljive i zabrinjavajuće trendove.
Prema podacima koje pruža Hrvatski zavod za javno zdravstvo, razina zagađenja zraka u Zagrebu danas je iznad preporučenih granica. Glavni uzročnici zagađenja uključuju čestice PM10 i PM2.5, koje se stvaraju iz različitih izvora poput prometa, industrije i loženja. Ove sitne čestice mogu prodrijeti duboko u pluća, što može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti.
Prema aktualnim mjerenjima, razina PM10 čestica u zraku iznosi 55 µg/m³, dok je razina PM2.5 čestica 35 µg/m³. Ove brojke su iznad prihvaćenih granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, koja sugerira da razina PM10 ne bi trebala prelaziti 50 µg/m³, a PM2.5 25 µg/m³. Ova situacija predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno za ranjive skupine poput djece, starijih osoba i onih s postojećim zdravstvenim poteškoćama.
Osim čestica, važan faktor zagađenja zraka su i plinovi poput dušikovog dioksida (NO2) i ozona (O3). Danas su razine NO2 u Zagrebu također povišene, što je posljedica povećanog prometa, posebno tijekom jutarnjih i večernjih sati. S obzirom na to da Zagreb ima jedan od najgušćih prometnih sustava u zemlji, ovakva situacija nije iznenađujuća. Preporučuje se da građani koji imaju problema s respiratornim bolestima ili alergijama izbjegavaju boravak na otvorenom, posebno u vremenima kada su razine zagađenja visoke.
U svjetlu ovih informacija, važno je napomenuti da gradske vlasti i nadležne institucije poduzimaju različite mjere kako bi se poboljšala kvaliteta zraka. To uključuje poticanje javnog prijevoza, izgradnju biciklističkih staza, te promicanje ekološki prihvatljivih vozila. Također, postoje i programi koji potiču građane na korištenje alternativnih izvora energije za grijanje, čime se smanjuje emisija zagađivača iz kućanstava.
Uz to, informiranje građana o kvaliteti zraka i mogućim rizicima od zagađenja postaje sve važnije. Razvoj aplikacija i web stranica koje pružaju trenutne informacije o stanju zraka jedan je od načina na koji se može povećati svijest o ovim pitanjima. Građani mogu pratiti kvalitetu zraka u realnom vremenu i donijeti informirane odluke o svojim aktivnostima na otvorenom.
Osim mjera koje se provode, važno je i educirati građane o važnosti očuvanja okoliša i smanjenju vlastitog ekološkog otiska. Svaka osoba može doprinijeti boljoj kvaliteti zraka smanjenjem upotrebe automobila, povećanjem korištenja javnog prijevoza, bicikla ili pješice, te odgovornim ponašanjem u svakodnevnom životu.
Na kraju, čistoća zraka u Zagrebu danas predstavlja izazov s kojim se svi moramo suočiti. Kroz zajedničke napore i svijest o važnosti očuvanja zdravlja zraka, možemo stvoriti bolju i zdraviju sredinu za sve građane. Pratimo dalje stanje zraka i nadamo se da će se situacija poboljšati u budućnosti.
