Monetarna politika je jedan od ključnih instrumenata ekonomske politike svake zemlje, a njezina svrha je stabilizacija gospodarstva, kontrola inflacije te osiguranje održivog ekonomskog rasta. U Hrvatskoj, monetarnu politiku provodi Hrvatska narodna banka (HNB), koja je odgovorna za održavanje stabilnosti hrvatske kune kao i za pripreme za uvođenje eura kao službene valute. Monetarna politika se može definirati kao skup mjera i alata koje središnja banka koristi kako bi utjecala na količinu novca u opticaju i kamatne stope, što zauzvrat utječe na potrošnju, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost.
Jedan od glavnih instrumenata monetarne politike je kamatna stopa. Kada središnja banka poveća kamatne stope, to obično dovodi do smanjenja potrošnje i investicija, jer posudbe postaju skuplje. S druge strane, snižavanje kamatnih stopa može potaknuti potrošnju i investicije jer posudbe postaju jeftinije. HNB koristi ovu strategiju kako bi kontrolirala inflaciju, koja je važna za očuvanje kupovne moći građana.
Inflacija je povećanje opće razine cijena roba i usluga u gospodarstvu. Kada inflacija postane previsoka, središnje banke obično reagiraju povećanjem kamatnih stopa kako bi ohladile gospodarstvo. U Hrvatskoj, HNB je u posljednjih nekoliko godina pratila inflacijske pritiske, posebice u kontekstu globalnih ekonomskih kretanja i cijena energenata. Na primjer, povećanje cijena nafte može dovesti do viših troškova prijevoza i proizvodnje, što se potom odražava na cijene potrošačkih dobara.
Osim kontrole inflacije, monetarna politika također ima za cilj stabilizaciju valute. U slučaju Hrvatske, HNB je provodila politiku stabilizacije kune prema euru, što je važno za održavanje povjerenja investitora i potrošača. Stabilna valuta pomaže u privlačenju stranih investicija, što je ključno za ekonomski rast i razvoj. Hrvatska je na putu uvođenja eura, a HNB provodi mjere koje će osigurati da se taj prijelaz odvija što glatko i bezbolnije za gospodarstvo i građane.
Monetarna politika također može igrati važnu ulogu u borbi protiv recesije. Tijekom ekonomskih kriza, središnje banke često smanjuju kamatne stope kako bi potaknule gospodarsku aktivnost. Ova strategija, poznata kao ekspanzivna monetarna politika, može pomoći u povećanju potrošnje i investicija, a time i u bržem oporavku gospodarstva. U Hrvatskoj, HNB je tijekom pandemije COVID-19 provodila niz mjera kako bi podržala gospodarstvo, uključujući smanjenje kamatnih stopa i pružanje likvidnosti bankama.
Međutim, monetarna politika nije bez svojih izazova. Ponekad se može dogoditi da smanjenje kamatnih stopa ne rezultira očekivanim povećanjem potrošnje i investicija, što može dovesti do situacije poznate kao likvidnost zamka. U takvim situacijama, potrošači i poduzeća mogu biti oprezni i ne odlučivati se za nova ulaganja, čak i kada su kamate niske. To može otežati oporavak gospodarstva.
U konačnici, monetarna politika je složen instrument koji zahtijeva pažljivo upravljanje i analizu. HNB i druge središnje banke diljem svijeta moraju stalno pratiti ekonomske pokazatelje i prilagođavati svoje politike kako bi osigurale stabilan i održiv rast. U Hrvatskoj, prijelaz na euro donosi dodatne izazove, ali i prilike, i monetarna politika će igrati ključnu ulogu u tome kako će se gospodarstvo prilagoditi novim uvjetima. U ovom kontekstu, važno je da svi dionici, uključujući građane, poduzeća i vladu, budu informirani o promjenama u monetarnoj politici i njihovim potencijalnim učincima na svakodnevni život.
