Mlađe kameno doba, poznato kao neolitik, predstavlja razdoblje koje se u Hrvatskoj javlja otprilike od 5500. do 2500. godine prije Krista. Ovaj period obilježen je značajnim promjenama u načinu života ljudi, koji su sakupljačke i nomadske zajednice zamijenili trajnim naseljima i poljoprivrednim aktivnostima. U ovom članku istražit ćemo različite kulture koje su se razvijale u Hrvatskoj tijekom mlađeg kamenog doba, njihovu arheološku baštinu, kao i utjecaj koji su imale na oblikovanje suvremenog društva.
Jedna od najznačajnijih kultura mlađeg kamenog doba u Hrvatskoj je kultura Vinče. Ova kultura, koja se razvijala u dolini Dunava, poznata je po svojim karakterističnim keramičkim proizvodima, koji su često ukrašavani složenim motivima. Vinčanska keramika ističe se svojom kvalitetom i raznolikošću oblika, a neki od tih predmeta svjedoče o razvijenim vještinama izrade i estetskom smislu ljudi toga doba. Osim keramike, kultura Vinče poznata je i po kamenim alatima, koji su korišteni u svakodnevnom životu, kao i po raznim ritualnim predmetima.
Uz kulturu Vinče, važna je i kultura Starčevo, koja se javlja u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Ova kultura također se ističe svojom keramikom, koja je obično jednostavnija od vinčanske, ali jednako značajna. Ljudi iz Starčeva bili su uglavnom poljoprivrednici, a njihova naselja često su bila smještena u blizini plodnih zemljišta. Arheološki nalazi iz ovog razdoblja uključuju i ostatke stambenih objekata, gdje se može vidjeti kako su ljudi živjeli i organizirali svoje prostore.
Kultura Križevci, koja se razvijala u srednjoj Hrvatskoj, također je značajna za razumijevanje mlađeg kamenog doba. Ova kultura karakterizirana je specifičnim vrstama alata i oruđa koja su se koristila u poljoprivredi i stočarstvu. Arheološki nalazi ukazuju na to da su ljudi u toj regiji razvijali složenije društvene strukture, što se može vidjeti kroz organizaciju naselja i izgradnju zajedničkih objekata. Ova kultura također je poznata po svojim ukrasima i predmetima koji se koriste u ritualnim aktivnostima, što sugerira da su ljudi imali razvijeno religijsko i duhovno razumijevanje svijeta oko sebe.
Tijekom mlađeg kamenog doba, ljudi su u Hrvatskoj počeli koristiti i druge materijale osim kamena. Metalni alati i oruđa, koja su se počela pojavljivati pred kraj ovog razdoblja, predstavljaju važan korak prema razvoju tehnologije i obrade materijala. Ova tranzicija imala je značajan utjecaj na svakodnevni život, omogućujući ljudima da efikasnije obrađuju zemlju i proizvode hranu, što je dovelo do povećanja populacije i stvaranja složenijih društvenih struktura.
U Hrvatskoj su također pronađeni brojni grobovi iz mlađeg kamenog doba, koji svjedoče o ritualima sahranjivanja i vjerovanjima u život nakon smrti. Ovi grobovi često su sadržavali razne predmete, uključujući keramičke posude, alat i nakit, što ukazuje na to da su ljudi vjerovali u postojanje nekog oblika duhovnog života. Takvi nalazi pomažu arheolozima da bolje razumiju vjerovanja i običaje tih ranih zajednica.
U zaključku, kulture mlađeg kamenog doba u Hrvatskoj predstavljaju fascinantno razdoblje u povijesti koje je obilježeno razvojem poljoprivrede, izradom alata i složenim društvenim strukturama. Kroz proučavanje arheoloških ostataka, možemo dobiti uvid u život, običaje i vjerovanja naših predaka. Ove kulture ne samo da su oblikovale Hrvatsku kakvu danas poznajemo, već su i postavile temelje za daljnji razvoj civilizacije na ovim prostorima. Njihova baština ostaje važan dio našeg identiteta, a istraživanje tih ranih razdoblja pomaže nam razumjeti našu povijest i kulturu.
