Pasivno investiranje je strategija koja je posljednjih godina postala sve popularnija među investitorima, a među njima je i poznati hrvatski investitor Đorđe Ostojić. Ova metoda ulaganja podrazumijeva minimalno upravljanje portfeljem, a cilj je ostvarenje dugoročnih prinosnih rezultata uz smanjenje rizika. U ovom članku istražit ćemo što je pasivno investiranje, njegove prednosti i nedostatke, te kako ga primijeniti u vlastitom financijskom planiranju.
Pasivno investiranje se temelji na ideji da je tržište učinkovito i da je teško, ako ne i nemoguće, stalno nadmašivati tržišne indekse. Umjesto da pokušavate odabrati pojedinačne dionice ili vremenski uskladiti kupovinu i prodaju, pasivni investitori obično ulažu u indeksne fondove ili ETF-ove (fondovi kojima se trguje na burzi) koji prate određene tržišne indekse kao što su S&P 500 ili DAX. Ova strategija omogućuje investitorima da ostvaruju povrat koji je sličan ukupnom tržištu, uz niže troškove.
Jedna od glavnih prednosti pasivnog investiranja je niži trošak. Aktivno upravljanje portfeljem često podrazumijeva visoke naknade za upravljanje i transakcijske troškove, koji mogu značajno smanjiti ukupni prinos. Pasivni fondovi obično imaju puno niže naknade, što znači da investitori zadržavaju veći dio svog prinosa. Osim toga, pasivno investiranje zahtijeva manje vremena i truda, što ga čini idealnim rješenjem za one koji ne žele aktivno pratiti tržište.
Osim niskih troškova, pasivno investiranje također nudi diversifikaciju. Ulaganjem u indeksne fondove, investitori automatski raspoređuju svoj kapital na širok spektar dionica, što smanjuje rizik povezan s pojedinačnim investicijama. Na primjer, umjesto da kupite dionice samo jedne tvrtke, možete ulagati u fond koji sadrži dionice stotina ili tisuća različitih tvrtki. Ova diversifikacija pomaže u zaštiti portfelja od velikih gubitaka zbog loših performansi pojedinačnih dionica.
Međutim, pasivno investiranje nije bez svojih nedostataka. Jedan od glavnih izazova je što ne možete nadmašiti tržište. Dok aktivni investitori mogu potencijalno ostvariti veće prinose od tržišnih prosjeka, pasivni investitori prihvaćaju prosječne rezultate. Ovo može biti razočaravajuće za one koji teže velikim povratima. Osim toga, pasivno investiranje ne omogućuje prilagodbu portfelja prema trenutnim tržišnim uvjetima, što znači da investitori mogu propustiti prilike za profitiranje u volatilnim uvjetima.
Za one koji razmatraju pasivno investiranje, postoji nekoliko koraka koje treba slijediti. Prvo, važno je educirati se o različitim vrstama indeksnih fondova i ETF-ova. Postoje fondovi koji prate različite sektore, regije i klase imovine, pa je važno odabrati one koji odgovaraju vašim investicijskim ciljevima i riziku koji ste spremni preuzeti.
Nakon što ste odabrali fondove, sljedeći korak je otvoriti investicijski račun. Mnoge banke i brokerske kuće nude mogućnost otvaranja računa za ulaganje uz niske troškove. Kada otvorite račun, možete početi ulagati u odabrane fondove. Preporučuje se da redovito ulažete, na primjer, putem strategije prosječnog troška, gdje investirate fiksni iznos novca u redovitim intervalima, neovisno o trenutnim cijenama.
Važno je napomenuti da pasivno investiranje ne znači potpuno ignoriranje vašeg portfelja. Redovito pregledavanje i rebalansiranje portfelja može pomoći u održavanju željenog odnosa između različitih klasa imovine. Također, korisno je pratiti dugoročne ciljeve i prilagoditi strategiju prema promjenama u životnim okolnostima.
U konačnici, pasivno investiranje može biti izvrsna strategija za mnoge investitore, osobito one koji žele smanjiti stres i troškove povezane s aktivnim upravljanjem. Kao što je istaknuo Đorđe Ostojić, važno je imati jasno definirane ciljeve i strategiju kako biste mogli ostvariti željene financijske rezultate. Ako ste spremni prihvatiti prosječne rezultate u zamjenu za manji rizik i niže troškove, pasivno investiranje može biti pravi izbor za vas.
