Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2019. godine održani su u dva kruga, prvom 22. prosinca 2019. i drugom 5. siječnja 2020. godine. Ovi izbori bili su značajni ne samo zbog kandidata koji su se natjecali, već i zbog političke atmosfere koja je vladala u zemlji. U prvom krugu, građani su imali priliku glasovati za ukupno 11 kandidata, dok su se u drugom krugu susreli dva najuspješnija kandidata iz prvog kruga. Ovo je bio jedan od najizvjesnijih i najpraćenijih izbora u novijoj povijesti Hrvatske.
U prvom krugu, najveći broj glasova osvojila je kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović iz HDZ-a, koja je dobila oko 26,6% glasova. Drugi je bio Zoran Milanović, kandidat SDP-a, s 29,5% glasova. Ostali kandidati, uključujući Miroslava Škoru i Daliju Orešković, nisu uspjeli osvojiti dovoljno glasova za prelazak u drugi krug. Ovi rezultati jasno su pokazali podijeljenost među biračima, ali su također naglasili važnost izlaznosti na izbore.
U drugom krugu, Zoran Milanović uspio je pobijediti Kolindu Grabar-Kitarović s 52,6% glasova, dok je Grabar-Kitarović osvojila 47,4%. Ova pobjeda označila je značajnu promjenu u političkom pejzažu Hrvatske. Milanović je na izborima isticao potrebu za promjenama i obnovom povjerenja građana u institucije, dok je Grabar-Kitarović naglašavala kontinuitet i stabilnost. Rezultati izbora izazvali su različite reakcije među političkim strankama i biračima, a ubrzo su uslijedili i komentari analitičara koji su pokušavali protumačiti što ova promjena znači za budućnost Hrvatske.
Jedan od ključnih faktora koji su utjecali na rezultate izbora bila je visoka izlaznost birača, koja je iznosila oko 60% u prvom krugu i 67% u drugom. To pokazuje da su građani bili jako motivirani i zainteresirani za politička zbivanja u zemlji. Uloga medija također je bila značajna, jer su pratili izbore i analizirali svaki korak kandidata, pružajući biračima informacije koje su im mogle pomoći u donošenju odluka.
Nakon izbora, Zoran Milanović preuzeo je dužnost predsjednika Republike Hrvatske 19. veljače 2020. godine. Njegova pobjeda bila je simbol promjene, ali i povratak ljevice na vlast. Milanović je obećao raditi na jedinstvu društva i rješavanju ključnih problema s kojima se Hrvatska suočava, uključujući ekonomsku krizu, pitanje demografije i jačanje institucija.
U okviru svoje kampanje, Milanović je također naglasio važnost europske integracije i suradnje s drugim državama članicama Europske unije. Njegova politika usmjerena je na jačanje Hrvatske kao aktivnog sudionika u europskim pitanjima i rješavanje unutarnjih izazova kroz suradnju s partnerima. Ovaj pristup mogao bi značajno utjecati na budućnost Hrvatske, posebno u kontekstu financijske stabilnosti i privlačenja investicija.
S druge strane, Kolinda Grabar-Kitarović nakon izbora nastavila je aktivno sudjelovati u javnom životu, a mnogi njezini pristaše istaknuli su da su rezultati izbora pokazali da se biračko tijelo ne može ignorirati te da je potrebno slušati glas građana. Ova situacija otvara vrata za daljnje političke aktivnosti i moguće nove izbore u budućnosti.
Predsjednički izbori 2019. godine u Hrvatskoj ostavili su dubok trag u političkom životu zemlje. Rezultati su pokazali različite stavove i prioritete među biračima, a političke stranke sada imaju izazov prilagoditi se tim promjenama. Važno je napomenuti da su izbori samo jedan dio demokratskog procesa; ono što dolazi nakon njih, odnosno politika koja se provodi, ključno je za budućnost Hrvatske.