Cijanobakterije, poznate i kao plavozelene alge, su prokariotski organizmi koji se nalaze u gotovo svim vodenim i kopnenim ekosustavima. Njihova sposobnost fotosinteze omogućuje im da pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju, čime igraju ključnu ulogu u ekološkim sustavima diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. U ovom članku istražit ćemo značaj cijanobakterija, njihovu raznolikost, utjecaj na okoliš te njihovu prisutnost u hrvatskim vodama.
Cijanobakterije su jedne od najstarijih organizama na Zemlji, a procjenjuje se da su se pojavile prije više od 3,5 milijardi godina. One su prvi organizmi koji su razvili proces fotosinteze koji oslobađa kisik, što je značajno promijenilo atmosferu naše planete i omogućilo razvoj života kakvog danas poznajemo. Zahvaljujući ovoj sposobnosti, cijanobakterije su ključne za održavanje ravnoteže u ekosustavima, jer proizvode kisik i organske tvari koje koriste drugi organizmi.
U Hrvatskoj, cijanobakterije su prisutne u raznim staništima, uključujući rijeke, jezera, močvare i obalne vode. Osim što su važne za ekosustave, one također igraju značajnu ulogu u poljoprivredi, gdje se koriste za poboljšanje kvalitete tla i povećanje prinosa usjeva. Cijanobakterije su sposobne fiksirati dušik iz atmosfere, čime obogaćuju tlo i omogućuju rast biljaka. Ova sposobnost čini ih iznimno korisnima u ekološkom uzgoju, gdje se nastoji smanjiti korištenje kemijskih gnojiva.
Ipak, cijanobakterije mogu imati i negativne posljedice, posebno kada dođe do njihovog prekomjernog rasta, što se često događa u uvjetima eutrofikacije. Eutrofikacija je proces prekomjernog obogaćivanja vode hranjivim tvarima, najčešće dušikom i fosforom, što dovodi do masovnog rasta cijanobakterija. Ova pojava može uzrokovati smanjenje razine kisika u vodi, što negativno utječe na riblje zajednice i druge organizme. U Hrvatskoj su eutrofikacija i proliferacija cijanobakterija postali problem u nekoliko jezera, uključujući jezero Balaton i neke dijelove Jadranskog mora.
Cijanobakterije također proizvode toksine koji mogu biti opasni za ljude i životinje. Toksini poput mikrocistina, koji se često nalaze u cijanobakterijskim cvatovima, mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući oštećenje jetre, probavne smetnje i alergijske reakcije. Stoga je važno pratiti kvalitetu vode u područjima gdje se cijanobakterije pojavljuju u velikim količinama, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada su uvjeti za njihov rast optimalni.
U Hrvatskoj se provode različite mjere za praćenje i upravljanje populacijama cijanobakterija. Stručnjaci iz različitih institucija, uključujući Hrvatski zavod za javno zdravstvo, provode redovne analize voda kako bi se osigurala sigurnost za kupanje i ribolov. Ove mjere uključuju uzimanje uzoraka vode i analizu prisutnosti cijanobakterija i njihovih toksina. Također, važno je educirati javnost o rizicima povezanim s cijanobakterijama i o tome kako prepoznati cvatove cijanobakterija u vodi.
Osim njihova utjecaja na okoliš, cijanobakterije su predmet znanstvenih istraživanja koja se bave njihovim potencijalom u biotehnologiji. Istraživači proučavaju mogućnosti korištenja cijanobakterija u proizvodnji biogoriva, bioplastike i drugih održivih materijala. Ova istraživanja imaju potencijal za razvoj novih, ekološki prihvatljivih tehnologija koje bi mogle doprinijeti smanjenju onečišćenja i očuvanju prirodnih resursa.
U zaključku, cijanobakterije su fascinantni organizmi koji imaju važnu ulogu u ekosustavima diljem svijeta, uključujući Hrvatsku. Njihova sposobnost fotosinteze, fiksacije dušika i doprinos održivosti poljoprivrede čine ih iznimno važnima. Međutim, njihova prekomjerna prisutnost može dovesti do ekoloških problema, stoga je važno pratiti i upravljati njihovim rastom. Edukacija i istraživanje cijanobakterija mogu pomoći u pronalaženju održivih rješenja za očuvanje okoliša i zdravlje ljudi.
