Grkokatolički blagdani predstavljaju važan dio vjerskog i kulturnog života grkokatoličke zajednice u Hrvatskoj i šire. Ovi blagdani, koji su često povezani s pravoslavnim kalendarom, obuhvaćaju razne vjerske proslave, svetkovine i običaje koji su specifični za ovu tradiciju. Grkokatolička crkva, koja je dio istočne katoličke tradicije, njeguje svoje posebnosti u liturgiji, sakramentima i blagdanskim običajima, čime pridonosi bogatstvu hrvatske kulturne baštine.
Jedan od najvažnijih grkokatoličkih blagdana je Božić, koji se slavi prema julijanskom kalendaru, 7. siječnja. Ovaj blagdan obilježen je posebnom duhovnom atmosferom, obiteljskim okupljanjima i tradicionalnim običajima. Na Badnjak, dan prije Božića, obitelji se okupljaju na večeru koja se sastoji od posne hrane, a često se priprema i posebna božićna pogača. Tijekom božićnog razdoblja, vjernici sudjeluju u liturgijama i molitvama, a posjećuju i crkvu kako bi proslavili rođenje Isusa Krista.
Uoči Božića, posebno su važni običaji vezani uz pripremu za ovaj blagdan. Mnogi vjernici postom pripremaju svoja srca za dolazak Spasitelja, a to je vrijeme kada se obitelj okuplja i dijeli sjećanja na prošle blagdane. U nekim regijama, običaj je i posjećivanje susjeda s čestitkama, što dodatno jača zajedništvo unutar lokalne zajednice.
Osim Božića, drugi važan blagdan je Uskrs, koji se također slavi prema julijanskom kalendaru. Uskrs je vrhunac kršćanske vjere, obilježen uskrsnućem Isusa Krista. Pripreme za Uskrs započinju Korizmom, razdobljem pokore i molitve. Tijekom Velikog tjedna, vjernici sudjeluju u različitim liturgijskim slavljima, a posebno su važni obredi Velikog petka, kada se sjećamo Kristove muke. Na Uskrs, obitelj se okuplja kako bi proslavila ovaj važan blagdan, a tradicionalno se pripremaju jela poput šunke, jaja i kolača.
Među grkokatoličkim blagdanima također se ističe blagdan svetog Nikole, koji se slavi 19. prosinca. Sveti Nikola je zaštitnik djece i pomoraca, a njegov blagdan obiluje običajima darivanja i pomaganja potrebitima. Djeca često ostavljaju čarape ili cipele kako bi ih sveti Nikola napunio slatkišima i poklonima. Ovaj blagdan je prilika za jačanje obiteljskih veza i zajedništva, a mnoge grkokatoličke crkve organiziraju posebne programe za djecu, uključujući predstave i druženja.
Grkokatolički blagdani također uključuju razne druge svetkovine, kao što su blagdani posvećeni svetiteljima, koji su od iznimne važnosti za vjernike. Svaki od ovih blagdana nosi sa sobom posebne običaje, molitve i rituale koji su prenošeni s generacije na generaciju. Na primjer, blagdan svetog Georgija slavi se 23. travnja i posvećen je zaštitniku poljoprivrednika, dok se blagdan svetog Ilije slavi 2. kolovoza, poznat po običaju blagoslova polja i usjeva.
Osim duhovnog značaja, grkokatolički blagdani imaju i snažan kulturni aspekt. Tijekom ovih blagdana, običaji, pjesme i tradicije se prenose s generacije na generaciju, čime se očuvaju identitet i vrijednosti grkokatoličke zajednice. Na primjer, mnoštvo folklornih običaja i pjesama vezanih uz blagdane svjedoči o bogatoj kulturi i tradiciji koja se njeguje unutar zajednice.
U današnjem modernom svijetu, gdje se često zaboravljaju tradicionalne vrijednosti, grkokatolički blagdani predstavljaju priliku za vraćanje korijenima i jačanje obiteljskih veza. Bez obzira na to gdje se nalazili, grkokatolički vjernici nastoje održati svoje tradicije i običaje, osiguravajući tako da njihova vjera i kultura ostanu živima kroz svaku generaciju.
