Bitka kod Maratona, koja se odigrala 490. godine prije Krista, jedna je od najvažnijih i najpoznatijih bitaka u povijesti starogrčke vojne strategije. Ova bitka nije bila samo vojni sukob, već je predstavljala ključni trenutak u sukobu između Grčke i Perzijske Imperije, koja je tada bila jedna od najmoćnijih sila svijeta. U ovom članku istražit ćemo tko je bio pobjednik u ovoj značajnoj bitci, kako su se odvijale borbe, te kakve su posljedice imale za budućnost Grčke i Perzije.
U srpnju 490. godine prije Krista, perzijski kralj Darius I. odlučio je kazniti Atenu i druge grčke gradove-države zbog njihove potporne pomoći pobunjenicima u Maloj Aziji. Kao rezultat toga, poslao je veliku vojsku pod zapovjedništvom generala Datis-a i Artaferna, kako bi izvršio invaziju na Grčku. Grčka je bila u stanju pripravnosti, a najznačajniju obranu pružili su Atinjani, predvođeni generalom Miltiadom.
Bitka se odvijala na ravnici Maratona, koja se nalazi otprilike 40 kilometara udaljena od Atene. Grčka vojska, koja se sastojala od otprilike 10,000 hoplita, bila je znatno manja od perzijske, koja se procjenjuje na oko 25,000 do 30,000 vojnika. Unatoč tom nejednakom omjeru snaga, Grci su imali nekoliko ključnih prednosti. Prvo, bili su motivirani za obranu svoje domovine i slobode, dok su Perzijanci bili stranci u borbi. Drugo, Grci su koristili svoju poznatu falangu, vojnu formaciju koja je bila izuzetno učinkovita u bliskoj borbi.
U trenutku kada su se vojske susrele, grčki vojnici su se hrabro borili. Miltiades je odlučio napasti prije nego što su Perzijanci imali priliku zauzeti svoje redove i organizirati se. Grčka vojska izvela je iznenadni napad, koji je šokirao perzijske vojnike. U trenutku kada su se Perzijanci pokušali reorganizirati, Grci su iskoristili svoju prednost i napali ih s punom snagom. Bitka je trajala nekoliko sati, a na kraju su Grci uspjeli pobijediti Perzijance, uz velike gubitke s obje strane.
Pobjeda kod Maratona imala je dalekosežne posljedice za Grčku. Prvo, ojačala je samopouzdanje Grka i potaknula njihov osjećaj nacionalnog identiteta. Ova pobjeda bila je dokaz da su čak i manje vojske mogle pobijediti moćnije neprijatelje kada su motivirane i dobro organizirane. Ova bitka također je postavila temelje za buduće sukobe između Grka i Perzijanaca, uključujući kasnije poznate bitke poput bitke kod Salamine i bitke kod Plateje.
Nakon bitke, Grci su odlučili poslati glasnika u Atenu kako bi javili vijest o pobjedi. Legenda kaže da je glasnik, imenom Filippides, trčao od Maratona do Atene, što je otprilike 42 kilometra, a nakon što je stigao, izgovorio je riječi „Pobjedili smo!“ prije nego što je pao mrtav od iscrpljenosti. Ova priča inspirirala je kasnije stvaranje maratonske utrke, koja se danas održava diljem svijeta.
U konačnici, pobjednik u bitci kod Maratona bili su Grci, čija je hrabrost i odlučnost omogućila da se obrane od moćne perzijske invazije. Ova bitka ne samo da je promijenila sudbinu Atene, već je i oblikovala povijest cijele Europe, postavljajući temelje za razvoj demokracije i slobode. Pobjeda kod Maratona ostaje simbol otpora protiv tiranije i važan trenutak u povijesti čovječanstva.
