Kulturne i kreativne industrije (KKI) predstavljaju vitalni segment hrvatskog gospodarstva, koji obuhvaća širok spektar aktivnosti od umjetnosti, dizajna, glazbe do medija i turizma. U Republici Hrvatskoj, KKI su tijekom posljednjih godina doživjele značajne promjene, posebno u svjetlu globalne pandemije COVID-19. Ova kriza donijela je nove izazove, ali i prilike za inovacije i prilagodbe unutar ovog sektora.
Prije pandemije, kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj pokazivale su konstantan rast. Prema podacima Europske komisije, KKI su 2019. godine zapošljavale više od 100.000 ljudi i doprinosile otprilike 4% BDP-a. Ove industrije bile su ključne za poticanje lokalnih zajednica, očuvanje kulturne baštine i promociju hrvatske kulture na međunarodnoj razini. Glavni grad, Zagreb, bio je središte kulturnih događanja, s brojnim festivalima, izložbama i koncertima, koji su privlačili posjetitelje iz cijele Europe.
Međutim, početkom 2020. godine, pandemija COVID-19 donijela je drastične promjene. Uvođenjem mjera socijalnog distanciranja i zatvaranjem kulturnih institucija, KKI su se suočile s radikalnim padom prihoda. Mnogi umjetnici i radnici u kulturi našli su se u teškoj situaciji, bez mogućnosti za rad i ostvarivanje prihoda. Prema procjenama, više od 80% kulturnih događanja je otkazano ili odgođeno, što je rezultiralo gubicima u milijunima eura.
Unatoč teškim uvjetima, kreativne industrije brzo su se prilagodile novonastalim okolnostima. Mnogi su umjetnici i organizatori događanja prešli na digitalne platforme, nudeći online koncerte, virtualne izložbe i webinare. Ova transformacija otvorila je nove mogućnosti za angažman publike, omogućujući im da sudjeluju u kulturnim događanjima iz udobnosti svojih domova. Također, mnoge su se institucije okrenule razvoju digitalnih sadržaja, što je omogućilo širenje dosega i privlačenje globalne publike.
Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost KKI te je kroz različite mjere podrške pokušala ublažiti posljedice pandemije. Uvedeni su programi financijske pomoći za umjetnike i kulturne organizacije, kao i subvencije za održavanje radnih mjesta. Ove mjere omogućile su mnogim kreativcima da prežive krizno razdoblje, ali su također postavile temelje za budući oporavak i razvoj.
Nakon što su mjere ograničenja postupno ukinute, KKI u Hrvatskoj počinju pokazivati znakove oporavka. Organiziraju se festivali, koncerti i izložbe, ali s novim pristupima. Mnogi događaji sada uključuju hibridne modele, gdje je moguće sudjelovati uživo ili online. Ova fleksibilnost može pomoći u privlačenju šire publike i poticanju interesa za hrvatsku kulturu.
Osim toga, postoji i povećano zanimanje za umjetnost i kreativne industrije među mladim ljudima. Škole i fakulteti sve više integriraju kreativne discipline u svoje kurikulume, potičući nove generacije da se uključe u KKI. Ova promjena može dovesti do inovacija i svježih ideja koje će dodatno obogatiti kulturnu scenu.
U budućnosti, važno je nastaviti s investiranjem u KKI, ne samo kao ekonomskom sektoru, već i kao važnom dijelu društvenog i kulturnog identiteta Hrvatske. Održavanje i jačanje suradnje između sektora, vlade, privatnog sektora i civilnog društva bit će ključno za uspjeh. Samo kroz zajednički rad možemo osigurati da KKI u Hrvatskoj ne samo prežive, već i napreduju u ovom novom svijetu, transformirajući izazove u prilike za rast i inovaciju.
