Kuba, otok smješten u Karipskom moru, poznata je po svojoj bogatoj kulturi, povijesti i raznolikom stanovništvu. S površinom od oko 109.884 kvadratna kilometra, Kuba je najveći otok u Karibima i dom za više od 11 milijuna ljudi. Stanovništvo Kube je zanimljiva tema koja obuhvaća etničku raznolikost, demografske promjene, kao i socioekonomske aspekte koji utječu na svakodnevni život Kubanaca.
Etnička struktura stanovništva Kube je vrlo raznolika. Prema posljednjem popisu stanovništva, više od 60% stanovništva su ljudi europskog podrijetla, dok su Afro-Kubanci, koji predstavljaju oko 30% populacije, značajan dio društva. Osim njih, postoje i manjinske zajednice, uključujući Kineze, Arape i druge etničke skupine. Ova raznolikost rezultirala je bogatom kulturom koja kombinira elemente različitih tradicija, jezika i običaja.
Demografski podaci otkrivaju zanimljive trendove. Kuba se suočava s problemom starenja stanovništva, što je izazvano niskom stopom nataliteta i visokom očekivanom životnom dobi. Prema podacima, očekivana životna dob na Kubi iznosi oko 79 godina, što je iznad prosjeka mnogih zemalja u razvoju. S obzirom na to, Kuba se suočava s izazovima povezanima s pružanjem zdravstvene skrbi i socijalne potpore starijoj populaciji.
Još jedan važan aspekt je migracija. Tijekom godina, mnogi Kubanci su napustili otok u potrazi za boljim životnim uvjetima, posebno tijekom i nakon revolucije 1959. godine. Ovaj fenomen poznat je kao ‘bježanje u inozemstvo’. Iako je posljednjih godina stanje migracije nešto stabilizirano, i dalje postoji značajan broj Kubanaca koji traže prilike u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama. Ova migracija ima duboke posljedice na demografske promjene, ali i na ekonomski razvoj Kube.
Stanovništvo Kube također se suočava s problemima povezanima s obrazovanjem i zaposlenjem. Iako Kuba ima jedan od najviših obrazovnih standarda u Latinskoj Americi, s gotovo 100% pismenosti, mnogi mladi ljudi suočavaju se s poteškoćama u pronalaženju posla nakon završetka školovanja. Ova situacija potiče mnoge mlade Kubance da razmišljaju o emigraciji, što dodatno komplicira demografske trendove na otoku.
Što se tiče ekonomije, Kuba se još uvijek oslanja na državne tvrtke i socijalistički model koji je na snazi od revolucije. Ovaj sustav ima svoje prednosti, kao što su besplatno obrazovanje i zdravstvena zaštita, ali i mnoge nedostatke, uključujući oskudicu osnovnih dobara i nisku plaću. Prosječna mjesečna plaća na Kubi iznosi oko 30 eura, što je daleko ispod razine koja bi omogućila normalan životni standard. Ova ekonomska stvarnost dodatno komplicira demografske trendove, jer mnogi Kubanci tragaju za boljim životom izvan granica svoje zemlje.
U posljednje vrijeme, Kuba je započela s reformama koje bi trebale potaknuti privatno poduzetništvo i otvoriti ekonomiju prema stranim investicijama. Ove promjene mogle bi imati značajan utjecaj na demografske aspekte, jer bi mogle stvoriti nova radna mjesta i poboljšati životne uvjete. Ipak, proces reformi je spor, a mnogi Kubanci i dalje žive u teškim uvjetima.
U zaključku, stanovništvo Kube predstavlja složenu sliku etničke raznolikosti, demografskih izazova i socioekonomskih problema. Dok Kuba nastavlja s reformama i prilagodbama, važno je pratiti kako će se demografski trendovi razvijati u budućnosti. Ovaj otok, bogat poviješću i kulturom, suočava se s izazovima koji će oblikovati njegovu budućnost, a stanovništvo će ostati ključni faktor u tom procesu.
