Godina 1938. bila je značajna i turbulentna, kako u političkom, tako i u društvenom smislu. U tom kontekstu, Time magazin je odlučio proglasiti svog ‘Čovjeka godine’, a na naslovnoj stranici se našao ne tko drugi nego Adolf Hitler. Ova odluka izazvala je brojne kontroverze i postavila pitanje o etici novinarstva i utjecaju medija na javno mnijenje.
Hitler je došao na vlast u Njemačkoj 1933. godine i od tada je njegova moć rasla. Do 1938. godine, njegova politika agresivne ekspanzije i militarizacije postala je očita kroz aneksiju Austrije i pripajanje Sudetske regije u Čehoslovačkoj. Time magazin, u svom obrazloženju, istaknuo je kako je Hitler bio jedan od najutjecajnijih vođa tog vremena, čime je pojasnio izbor za ‘Čovjeka godine’.
Ovaj naslov nije bio nagrada, već odraz osobitog utjecaja koji je neko lice imalo na svijet u toj godini. Time magazin je kroz svoju praksu nastojao prikazati osobu koja je oblikovala događaje koji će imati dalekosežne posljedice. Nažalost, u Hitlerovom slučaju, ti su događaji vodili prema Drugom svjetskom ratu i milijunima izgubljenih života. Odluka da se odabere Hitler kao ‘Čovjek godine’ izazvala je oštre kritike, posebno među žrtvama nacističkog režima i njihovim obiteljima.
U to vrijeme, novinari i urednici Time magazina nisu mogli predvidjeti razmjere strahota koje će Hitlerova vladavina donijeti. Njihovo obrazloženje o ‘utjecaju’ nije uključivalo moralnu dimenziju, što je danas predmet rasprave među povjesničarima i etičarima. Mnogi se pitaju je li to bila ispravna odluka, s obzirom na kasnije događaje i genocid koji je uslijedio.
Osim Hitlera, 1938. godina bila je obilježena i drugim značajnim događajima. Svijet je bio svjestan rastuće prijetnje koja dolazi iz Europe, dok su se u Aziji događaji također počeli zahuktavati. U Sjedinjenim Američkim Državama, politika izolacionizma bila je još uvijek dominantna, ali osjećaj nesigurnosti rastao je s vijestima iz Europe. Time magazin je na svoj način pokušao reflektirati te globalne promjene kroz izbor svojih ‘ljudi godine’.
Bitno je napomenuti kako su naslovi poput ‘Čovjeka godine’ često odraz vremena i društvenih okolnosti u kojima se nalazimo. U slučaju 1938. godine, Time magazin nije bio iznimka. Njihov odabir za Hitlera uvelike je oblikovao način na koji su se kasnije percipirali mediji i njihova uloga u oblikovanju javnog mnijenja. Danas, kada razmatramo taj izbor, moramo preispitati kako mediji mogu utjecati na našu percepciju vođa i kako je važno kritički analizirati informacije koje primamo.
U suvremenom kontekstu, Time magazin nastavlja s tradicijom odabira ‘Čovjeka godine’, ali s drugačijom perspektivom. U današnje vrijeme, naglasak se stavlja na osobe koje su svojim djelovanjem pozitivno utjecale na svijet, a ne samo na one koji su stekli moć. Svijet se promijenio, a s njim i uloga medija. Čitatelji su postali kritičniji i zahtjevniji, a novinari imaju odgovornost da budu transparentni i etični u svom radu.
U konačnici, izbor Adolfa Hitlera kao ‘Čovjeka godine’ 1938. godine ostaje kontroverzan dio povijesti Time magazina. Ova odluka poziva nas da se preispitamo o tome kako mediji oblikuju naše razumijevanje svijeta i kako možemo naučiti iz prošlosti da bismo stvorili bolju budućnost.
