Javne nabavke predstavljaju ključni dio svakog gospodarstva, osiguravajući potrebne resurse za funkcioniranje javnih institucija i održavanje infrastrukture. Međutim, proces javnih nabavki nije bez rizika. U ovom članku istražit ćemo rizike koji se javljaju u javnim nabavkama, njihov utjecaj na gospodarstvo te kako ih moguće smanjiti.
Jedan od glavnih rizika u javnim nabavkama je mogućnost korupcije. Korupcija može značajno utjecati na transparentnost i pravednost procesa nabavke. Kada se javni natječaji dodjeljuju na temelju nepotizma ili mita, kvaliteta usluga i proizvoda može biti znatno niža, a troškovi višestruko veći. Na primjer, ako se odabere izvođač radova koji nije najbolje ocijenjen, jer je ponudio mito, projekti mogu biti loše izvedeni, a to može rezultirati dodatnim troškovima za popravke ili čak sigurnosnim rizicima za građane.
Drugi rizik je nepoštivanje zakona i propisa. Javne nabavke moraju se provoditi u skladu sa zakonskim okvirom kako bi se osigurala pravičnost i jednak pristup svim ponuđačima. Kršenje zakona može dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne i poništenje ugovora. Osim toga, nepoštivanje propisa može rezultirati gubitkom povjerenja javnosti u institucije, što može imati dugoročne posljedice za buduće javne nabavke.
Osim korupcije i nepoštivanja zakona, tu su i rizici povezani s kvalitetom proizvoda ili usluga. U javnim nabavkama često se najniža cijena smatra najvažnijim kriterijem. Međutim, to može dovesti do situacija gdje se biraju ponuđači koji nude nisku cijenu, ali ne mogu ispuniti potrebne standarde kvalitete. Na primjer, ako se kupuju građevinski materijali, a odabere se najjeftiniji ponuđač bez provjere kvalitete, to može dovesti do problema sa strukturnom sigurnošću zgrada i infrastrukture.
Financijski rizici također igraju značajnu ulogu u javnim nabavkama. Nepravilno planiranje proračuna može dovesti do prekoračenja troškova, što može imati negativan utjecaj na financijske resurse institucija. Ako se tijekom realizacije projekta ispostavi da su potrebna dodatna sredstva, to može dovesti do smanjenja sredstava namijenjenih drugim važnim projektima ili uslugama. U nekim slučajevima, financijski rizici mogu rezultirati ozbiljnim dugovima za javne institucije.
Osim toga, postoji i rizik od nesposobnosti ponuđača da ispuni svoje obaveze. Ukoliko ponuđač ne može isporučiti robu ili usluge u dogovorenom roku ili kvaliteti, to može dovesti do kašnjenja u projektima i dodatnih troškova. U ovom slučaju, javne institucije moraju imati planove za upravljanje takvim situacijama, uključujući mogućnost zamjene ponuđača ili ponovnog raspisivanja natječaja.
S obzirom na sve navedene rizike, važno je provoditi temeljite analize prilikom planiranja javnih nabavki. Institucije trebaju provoditi detaljna istraživanja tržišta kako bi osigurale da su svi ponuđači kvalificirani i sposobni ispuniti svoje obaveze. Također, edukacija osoblja koje provodi javne nabavke je ključna za prepoznavanje i prevenciju rizika. Uvođenje strožih pravila i procedura može pomoći u smanjenju rizika od korupcije i nepoštivanja zakona.
Nadalje, korištenje tehnologije može značajno poboljšati proces javnih nabavki. Digitalni alati za upravljanje nabavkama mogu povećati transparentnost i omogućiti lakše praćenje svih faza procesa. Ovi alati također mogu pomoći u prikupljanju podataka koji su potrebni za analizu i donošenje informiranih odluka. Korištenjem suvremenih tehnologija, institucije mogu smanjiti rizik od ljudske pogreške i poboljšati učinkovitost procesa javnih nabavki.
U zaključku, rizici u javnim nabavkama su raznoliki i mogu imati značajan utjecaj na gospodarstvo i društvo. S obzirom na sve navedeno, ključno je da javne institucije proaktivno pristupaju upravljanju rizicima, koristeći najbolje prakse, tehnologiju i obuku kako bi osigurale da proces javnih nabavki bude transparentan, pravedan i učinkovit.
