U današnjem svijetu, suočeni smo s brojnim izazovima vezanim uz klimatske promjene i održivost. Republika Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, prepoznala je nužnost prilagodbe i tranzicije prema niskougljičnom razvoju. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu predstavlja ključni dokument koji će oblikovati našu budućnost, ne samo ekonomski, već i socijalno i okolišno.
Niskougljični razvoj podrazumijeva smanjenje emisije stakleničkih plinova, poticanje obnovljivih izvora energije, te promicanje energetske učinkovitosti. Hrvatska je usvojila ovu strategiju kako bi se uskladila s Europskim zelenim planom i obvezama preuzetim u sklopu Pariškog sporazuma. Cilj strategije je postići smanjenje emisija stakleničkih plinova najmanje 40% do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godine.
Jedan od ključnih aspekata strategije je razvoj obnovljivih izvora energije. Hrvatska posjeduje značajan potencijal za iskorištavanje solarne i vjetroelektrične energije, a strategija predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije na najmanje 36% do 2030. godine. Ovaj cilj ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija, već će stvoriti i nova radna mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije, što je posebno važno za lokalne zajednice.
Osim obnovljivih izvora energije, strategija niskougljičnog razvoja također se fokusira na povećanje energetske učinkovitosti. To uključuje modernizaciju postojećih zgrada, poticanje korištenja energetski učinkovitih uređaja i tehnologija, kao i promicanje održivih načina prometa. Ulaganje u infrastrukturu za javni prijevoz, biciklističke staze i električna vozila, može značajno smanjiti emisije iz sektora prometa, koji je jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova u Hrvatskoj.
U kontekstu poljoprivrede, strategija također naglašava važnost održivih praksi. Održiva poljoprivreda ne samo da smanjuje negativan utjecaj na okoliš, već također poboljšava otpornost lokalnih zajednica na klimatske promjene. Poticanje ekološke poljoprivrede, agroekoloških praksi i smanjenje korištenja kemikalija može imati dugoročne koristi za zdravlje ljudi i očuvanje prirodnih resursa.
Socijalni aspekt strategije niskougljičnog razvoja također je od velike važnosti. Uključivanje građana u procese donošenja odluka, edukacija o važnosti održivog razvoja i poticanje lokalnih zajednica da preuzmu aktivnu ulogu u tranziciji prema niskougljičnom društvu ključni su za uspjeh ove strategije. Razvijanje svijesti o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama može doprinijeti jačanju zajedništva i solidarności među ljudima.
Financijska sredstva za provedbu strategije niskougljičnog razvoja bit će osigurana kroz različite izvore, uključujući europske fondove, nacionalne i lokalne proračune, kao i privatna ulaganja. Ulaganja u održive projekte ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija, već će također potaknuti gospodarski rast i razvoj novih tehnologija.
Gledajući prema 2050. godini, Republika Hrvatska ima ambiciju postati klimatski neutralna zemlja. To zahtijeva temeljite promjene u načinu proizvodnje i potrošnje energije, kao i promjene u društvenim i ekonomskim strukturama. Strategija niskougljičnog razvoja do 2030. godine predstavlja prvi korak prema ostvarenju ovog ambicioznog cilja. U konačnici, uspješna implementacija strategije ovisit će o suradnji svih dionika – vlade, industrije, civilnog društva i građana. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi održivu budućnost za generacije koje dolaze.
