Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i značajnu ulogu u poljoprivredi. Mlijeko je osnovna prehrambena namirnica koja se koristi ne samo za izravnu potrošnju, već i kao sirovina za mnoge mliječne proizvode kao što su sir, jogurt i vrhnje. Hrvatska se ponosi raznolikim vrstama mlijeka i mliječnih proizvoda, a proizvodnja mlijeka je ključna za održivost ruralnih područja.
Prema podacima iz 2022. godine, Hrvatska je proizvela oko 550 milijuna litara mlijeka, pri čemu je kravljeg mlijeka najviše, dok ovčje i kozje mlijeko čine manji postotak. Glavna područja proizvodnje mlijeka uključuju Slavoniju, Liku, Gorski Kotar i Istru. U tim regijama, poljoprivrednici se suočavaju s brojnim izazovima kao što su klimatske promjene, cijene stočne hrane i dostupnost radne snage.
Hrvatska mliječna industrija se sastoji od nekoliko važnih tvrtki koje prerađuju mlijeko, a najpoznatiji brendovi uključuju Dukat, Vindija i Bipa. Ove tvrtke nude širok asortiman mliječnih proizvoda i nastoje osigurati visoke standarde kvalitete. U posljednje vrijeme, domaća proizvodnja mlijeka suočava se s konkurencijom iz uvoza, što dodatno komplicira situaciju za lokalne proizvođače.
Jedan od ključnih problema u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj je niska otkupna cijena mlijeka. Mnogi farmeri se žale da cijena koju dobivaju za svoje mlijeko ne pokriva troškove proizvodnje. To često dovodi do smanjenja broja farmi i odustajanja od mliječnog stočarstva. U 2023. godini, prosječna otkupna cijena mlijeka iznosila je oko 0.38 eura po litri, što je neadekvatno u odnosu na cijene stočne hrane i druge troškove.
Kako bi se poboljšala situacija, važno je poticati politike koje će omogućiti održivu proizvodnju mlijeka. To uključuje subvencije za farmere, ulaganje u modernu tehnologiju i edukaciju o najboljoj praksi u stočarstvu. Također, potrošači bi mogli igrati ključnu ulogu podržavajući lokalne proizvode i birajući domaće mlijeko umjesto uvoznog.
Osim ekonomskih izazova, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj također se suočava s ekološkim pitanjima. Održiva poljoprivreda postaje sve važnija tema, a farmeri su pozvani na primjenu metoda koje su manje štetne za okoliš. Korištenje ekoloških metoda stočarenja i smanjenje emisije stakleničkih plinova su samo neki od ciljeva koje bi hrvatski poljoprivrednici trebali nastojati postići.
U posljednje vrijeme, potražnja za ekološkim i lokalnim proizvodima raste, što predstavlja priliku za hrvatske farmere da se diferenciraju na tržištu. Mnogi potrošači su spremni platiti više za mlijeko koje dolazi s lokalnih farmi i koje je proizvedeno na održiv način. Ova promjena u potrošačkim navikama može biti ključna za opstanak mnogih malih farmi u Hrvatskoj.
Na kraju, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj ima svoje izazove, ali i prilike. Uz prave politike, podršku zajednice i svijest potrošača, moguće je stvoriti održivu i prosperitetnu budućnost za mliječni sektor. Održavanje tradicije mliječnog stočarstva i jačanje lokalne proizvodnje neophodni su za očuvanje ruralnog identiteta i ekonomije Hrvatske.
