U posljednjih nekoliko godina, plantaže lješnjaka postaju sve popularnije u Hrvatskoj. Ova mediteranska biljka ne samo da je cijenjena zbog svojih ukusnih plodova, već i zbog svojih ekonomskih i ekoloških prednosti. Lješnjak je drvenasta biljka koja može rasti u različitim klimatskim uvjetima, a Hrvatska, sa svojim raznolikim mikroklimama, pruža idealne uvjete za uzgoj ove kulture.
Hrvatska je poznata po svojoj bogatoj tradiciji poljoprivrede, a lješnjak se sve više uključuje u tu tradiciju. U posljednjih nekoliko godina, posebno u Slavoniji i Dalmaciji, povećava se interes za sadnju lješnjaka. Razlog tome su ne samo povoljni klimatski uvjeti, već i sve veća potražnja za lješnjacima na europskom tržištu. Ova potražnja, u kombinaciji s povoljnim uvjetima za uzgoj, čini plantaže lješnjaka isplativim poslom.
Uzgoj lješnjaka zahtijeva odgovarajuće znanje i tehniku. Prvi korak u osnivanju plantaže lješnjaka je odabir pravih sorti. U Hrvatskoj se najčešće sade sorte poput ‘Tonda Gentile delle Langhe’, ‘Mortarella’ i ‘Barcelona’. Ove sorte su poznate po svojoj otpornosti na bolesti i visokoj produktivnosti. Osim odabira sorte, važan je i način sadnje, koji se najbolje provodi u jesen ili proljeće kada su uvjeti najpovoljniji.
Nakon sadnje, plantaže lješnjaka zahtijevaju redovitu njegu. To uključuje navodnjavanje, gnojidbu i zaštitu od štetnika i bolesti. Lješnjaci su osjetljivi na određene bolesti, poput bakterijskih i gljivičnih infekcija, stoga je važno provoditi redovite preglede i primijeniti odgovarajuće mjere zaštite. Također, optimalno razmak između stabala je ključan za postizanje dobre kvalitete plodova i olakšavanje berbe.
Berba lješnjaka obično započinje u rujnu ili listopadu, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Lješnjaci se beru kada su plodovi zreli, a njihova ljuska poprima smeđu boju. Berba se može obavljati ručno ili mehanički, ovisno o veličini plantaže. Nakon berbe, plodovi se suše i skladište na suhom i hladnom mjestu kako bi se očuvala njihova kvaliteta.
Osim što su ekonomski isplativi, plantaže lješnjaka imaju i značajne ekološke prednosti. Lješnjaci su drvenaste biljke koje pomažu u očuvanju tla i sprečavaju eroziju. Njihovi korijeni prodiru duboko u tlo, čime pomažu u zadržavanju vode i hranjivih tvari. Također, lješnjaci pružaju stanište za mnoge vrste ptica i drugih životinja, čime doprinose bioraznolikosti.
Hrvatska je članica Europske unije, što otvara dodatne mogućnosti za plasman lješnjaka na europsko tržište. Kvalitetni lješnjaci mogu se prodavati po cijenama od 5 do 10 eura po kilogramu, a uz pravilnu njegu i tržišnu strategiju, plantaže lješnjaka mogu donijeti značajne prihode. Također, postoje i poticaji za poljoprivrednike koji se odluče za uzgoj lješnjaka, što dodatno povećava privlačnost ove kulture.
Na kraju, plantaže lješnjaka u Hrvatskoj predstavljaju izvanrednu priliku za poljoprivrednike i investitore. S obzirom na rastuću potražnju za lješnjacima i povoljne uvjete za uzgoj, plantaže lješnjaka mogu postati značajan izvor prihoda. Uz pravilno upravljanje i njegu, budućnost lješnjaka u Hrvatskoj izgleda svijetla, a ova kultura može postati važan dio hrvatske poljoprivredne tradicije.
