Energetsko siromaštvo predstavlja ozbiljan problem u modernom društvu, a posebno je izraženo u zemljama s nižim prihodima i slabijim ekonomskim razvojem. Osobe koje se suočavaju s energetskim siromaštvom često nemaju dovoljno sredstava za pokriće osnovnih troškova energije, što dovodi do smanjenja kvalitete života i povećanja zdravstvenih rizika. U ovom članku istražit ćemo uzroke i posljedice energetskog siromaštva, kao i moguće mjere za smanjenje ovog rizika.
Jedan od glavnih uzroka energetskog siromaštva je visoka cijena energenata, koja se u posljednje vrijeme dodatno povećala. Mnogi kućanstva troše značajan dio svojih prihoda na energiju, ostavljajući im malo sredstava za druge osnovne potrebe poput hrane, odjeće i obrazovanja. U 2023. godini, prosječna cijena električne energije u Europskoj uniji iznosila je oko 0,22 eura po kilovat-satu, a cijene plina i drugih energenata također su u porastu. Ove cijene često su neizdržive za obitelji s niskim prihodima, što ih dovodi u situaciju da moraju birati između grijanja doma ili kupnje hrane.
Osim visokih cijena, energetsko siromaštvo također može biti posljedica loše energetske učinkovitosti kućanstava. Starije zgrade često su slabo izolirane, što znači da troše više energije za grijanje i hlađenje. Prema istraživanju Europske komisije, oko 75% zgrada u EU izgrađeno je prije 1990. godine, a mnoge od njih nisu modernizirane kako bi se poboljšala njihova energetska učinkovitost. U takvim slučajevima, čak i ako su troškovi energenata niži, visoka potrošnja energije može dovesti do energetskog siromaštva.
Posljedice energetskog siromaštva su dalekosežne. Osobe koje žive u energetskom siromaštvu često se suočavaju s zdravstvenim problemima zbog nedovoljnog grijanja u zimskim mjesecima ili prekomjernog korištenja loših izvora energije, poput drva ili ugljena, koji mogu uzrokovati zagađenje zraka. Osim toga, energetsko siromaštvo može dovesti do socijalne isključenosti, jer obitelji koje ne mogu priuštiti osnovne energetske usluge često imaju smanjene mogućnosti za sudjelovanje u društvenim aktivnostima.
Kako bi se smanjio rizik od energetskog siromaštva, vlade i lokalne zajednice mogu poduzeti brojne mjere. Jedna od najučinkovitijih strategija je poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada. Investicije u obnovljive izvore energije, kao što su solarni paneli ili toplinske pumpe, mogu pomoći kućanstvima da smanje svoje troškove energenata na duži rok. Osim toga, subvencije za energetske obnove zgrada mogu pomoći vlasnicima kuća da poboljšaju učinkovitost svojih domova.
Također, važno je educirati građane o energetskoj učinkovitosti i održivim praksama. Informiranje o jednostavnim promjenama, poput korištenja energetski učinkovitih uređaja ili pravilnog korištenja grijanja i hlađenja, može značajno smanjiti potrošnju energije. Osim toga, pružanje financijskih poticaja za kupnju energetski učinkovitih uređaja može motivirati kućanstva da naprave promjene koje će dugoročno smanjiti njihovu potrošnju energije.
Druga važna mjera je osiguranje socijalne podrške za najugroženije skupine. Države mogu uvesti programe pomoći koji će osigurati besplatne ili subvencionirane energetske usluge za obitelji s niskim prihodima. Ove mjere mogu pomoći u smanjenju pritiska na kućne budžete i osigurati da svaka osoba ima pristup osnovnim energetskim potrebama.
U zaključku, rizik od energetskog siromaštva predstavlja ozbiljan izazov koji zahtijeva hitnu pozornost. Uz pravilan pristup i implementaciju učinkovitih mjera, moguće je smanjiti ovaj rizik i poboljšati kvalitetu života mnogih ljudi. Svi imamo odgovornost da radimo na smanjenju energetskog siromaštva i osiguramo da svaka osoba ima pristup osnovnim energetskim potrebama.
