U posljednjih nekoliko godina, sve veći broj stranih državljana pokazuje interes za upis na visoko obrazovanje u Hrvatskoj. Ovaj trend otvara mnoge mogućnosti, ali i izazove, kako za institucije, tako i za same studente. Jedno od ključnih pitanja koja se postavljaju u tom kontekstu jest: koja je upisna kvota za strane državljane?
Upisna kvota za strane državljane odnosi se na broj mjesta koja su dostupna studentima koji nisu državljani Republike Hrvatske. Ove kvote variraju ovisno o različitim faktorima, uključujući vrstu studija, instituciju, ali i godine koje se razmatraju. U pravilu, svaka visokoškolska institucija u Hrvatskoj određuje svoju kvotu na temelju svojih kapaciteta i potreba.
Za razliku od redovitih studenata, strani državljani često se suočavaju s dodatnim izazovima prilikom upisa. Osim što moraju zadovoljiti akademske kriterije, također moraju proći kroz proces priznavanja svojih prethodnih obrazovnih kvalifikacija. Ovaj proces može biti složen, jer uključuje usporedbu obrazovnih sustava različitih zemalja.
U većini slučajeva, upisna kvota za strane studente je manja od one za domaće studente. To može biti rezultat različitih faktora, uključujući želju institucija da osiguraju kvalitetu obrazovanja i da se usmjere na domaće studente koji su prioritet u sustavu obrazovanja. Međutim, postoje i institucije koje aktivno promoviraju međunarodnu suradnju i privlače strane studente, nudeći im različite pogodnosti i poticaje.
Za školsku godinu 2023./2024., mnoge institucije visoko obrazovanje u Hrvatskoj objavile su svoje kvote za strane studente. Ove informacije su često dostupne na službenim web stranicama fakulteta, a uključuju detalje o broju dostupnih mjesta, kao i uvjetima upisa. Na primjer, neki fakulteti imaju posebne programe ili stipendije koje su namijenjene stranim studentima, a koje dodatno olakšavaju proces upisa.
Jedan od važnih koraka u procesu upisa za strane studente je prijava putem sustava koji se zove „Postani student“. Ovaj sustav omogućuje studentima da prijave svoje obrazovne kvalifikacije i da se prijave na željene programe. Također, važno je napomenuti da su mnogi programi na hrvatskim sveučilištima dostupni i na engleskom jeziku, što dodatno olakšava pristup stranim studentima.
Kada govorimo o troškovima, važno je napomenuti da se troškovi studiranja za strane studente često razlikuju od onih za domaće. Dok domaći studenti plaćaju školarinu koja je značajno subvencionirana od strane države, strani studenti obično plaćaju punu cijenu, koja može iznositi od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura godišnje, ovisno o programu i instituciji.
Osim troškova školarine, strani studenti trebaju uzeti u obzir i dodatne troškove, uključujući troškove života, smještaja, hrane i prijevoza. Zagreb, Split i drugi veći gradovi u Hrvatskoj nude različite opcije smještaja, ali cijene mogu varirati. U prosjeku, mjesečni troškovi života za studente mogu iznositi između 400 i 800 eura, ovisno o načinu života i lokaciji.
U konačnici, upisna kvota za strane državljane predstavlja važan aspekt visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Dok se visoko obrazovanje nastoji otvoriti prema međunarodnom tržištu, nužno je da strani studenti budu informirani o svim aspektima upisa, kako bi mogli donijeti najbolje odluke za svoj obrazovni put. Iz godine u godinu, Hrvatska nastavlja razvijati svoj obrazovni sustav, privlačeći sve više stranih studenata, a time i jačajući svoju poziciju na globalnoj obrazovnoj sceni.