Lješnjaci, poznati po svojim ukusnim plodovima i širokoj primjeni u kuhinji, sve su popularnija kultura među hrvatskim poljoprivrednicima. S obzirom na sve veće zanimanje za ekološku proizvodnju i održive metode uzgoja, pitanje koje se nameće jest koliki je prihod lješnjaka po hektaru. Ova tema obuhvaća različite aspekte, uključujući troškove proizvodnje, uvjete uzgoja, kao i tržišne cijene, a u nastavku ćemo detaljno obraditi ovu problematiku.
Prvo, važno je napomenuti da lješnjaci zahtijevaju specifične uvjete za rast. Ova biljka najbolje uspijeva u umjerenoj klimi s dobrim drenažnim sustavom i plodnim tlom. Idealna temperatura za rast lješnjaka je između 15 i 25 stupnjeva Celzija. U Hrvatskoj, područja poput Istre i Dalmacije često su pogodna za uzgoj lješnjaka, zbog svoje povoljne klime i tla. S obzirom na to, poljoprivrednici trebaju pažljivo odabrati lokaciju za sadnju kako bi osigurali maksimalni prinos.
Kada govorimo o prinosu, prosječan prihod lješnjaka po hektaru može varirati ovisno o raznim faktorima. Na primjer, u prvim godinama nakon sadnje, prinos može biti niži, ali kako drveće raste i razvija se, prinos može značajno porasti. U punoj proizvodnji, koja obično počinje nakon 5 do 7 godina, prosječni prinos lješnjaka može doseći između 1.500 i 3.000 kilograma po hektaru. Ovaj raspon ovisi o sorti lješnjaka, uvjetima uzgoja, kao i održavanju nasada.
Osim prinosa, važno je uzeti u obzir i tržišne cijene lješnjaka. Cijena lješnjaka može se značajno mijenjati, a ovisi o ponudi i potražnji na tržištu. U 2023. godini, cijena lješnjaka na tržištu kreće se između 5 i 10 eura po kilogramu, ovisno o kvaliteti i uvjetima prodaje. To znači da, uz dobar urod, poljoprivrednici mogu ostvariti prihod od 7.500 do 30.000 eura po hektaru. Naravno, to su samo procjene i mogu varirati ovisno o specifičnim okolnostima.
Troškovi proizvodnje također igraju ključnu ulogu u konačnom prihodu. Troškovi uključuju nabavu sadnica, gnojiva, zaštitu biljaka, radnu snagu, kao i troškove navodnjavanja i održavanja nasada. Ukupni troškovi mogu se kretati od 3.000 do 7.000 eura po hektaru godišnje, ovisno o intenzitetu proizvodnje i primijenjenim metodama. Kada se oduzmu troškovi od prihoda, poljoprivrednici mogu ostvariti neto dobit koja se također kreće u širokom rasponu.
Uz to, uzgoj lješnjaka može biti vrlo održiv i ekološki prihvatljiv. Lješnjaci su drveće koje može poboljšati kvalitetu tla, smanjiti eroziju i pružiti stanište za mnoge vrste ptica i insekata. Održivim metodama uzgoja, poljoprivrednici ne samo da mogu povećati svoj prihod, već i doprinijeti očuvanju okoliša. Na primjer, primjena organskih gnojiva i prirodnih sredstava za zaštitu bilja može smanjiti potrebu za kemijskim sredstvima, što dovodi do zdravijeg tla i biljaka.
U zaključku, prihod lješnjaka po hektaru može biti vrlo atraktivan, ali ovisi o mnogim faktorima. Pravilnim odabirom lokacije, sortimenta, te uz primjenu održivih metoda uzgoja, poljoprivrednici mogu postići značajne prinose i profit. Osim toga, lješnjaci predstavljaju dobar izbor za one koji žele ulagati u poljoprivredu koja je ekološki održiva i profitabilna. S obzirom na sve veće zanimanje za zdravu prehranu i ekološke proizvode, budućnost lješnjaka u Hrvatskoj izgleda svijetlo.