U današnjem dinamičnom svijetu, tržište rada se neprestano mijenja, a s njim i potrebe poslodavaca za određenim zanimanjima. U mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, postoji sve veći broj deficitarnih zanimanja koja se ne mogu zadovoljiti trenutnom radnom snagom. Ovaj članak istražuje što su to deficitarna zanimanja, koja su najtraženija zanimanja na tržištu rada te kako se testira tržište rada kako bi se zadovoljile potrebe poslodavaca.
Deficitarna zanimanja su ona zanimanja za koja postoji veća potražnja nego ponuda na tržištu rada. Drugim riječima, to su zanimanja za koja poslodavci imaju poteškoća pronaći kvalificirane radnike. Ova situacija može nastati zbog različitih razloga, uključujući demografske promjene, tehnološki napredak i promjene u obrazovnom sustavu. U Hrvatskoj, posebno su deficitarna zanimanja prisutna u sektorima poput zdravstva, inženjeringa, informacijskih tehnologija i građevinarstva.
Jedan od najvažnijih faktora koji utječe na deficitarna zanimanja jest obrazovni sustav. Mnogi mladi ljudi biraju studije koje su popularne, ali ne nužno i one koje će im osigurati zaposlenje. To dovodi do situacije u kojoj određena zanimanja ostaju nepopunjena, dok su drugi sektori zasićeni radnom snagom. Na primjer, zanimanja poput medicinskih sestara, inženjera građevinarstva i IT stručnjaka su u velikoj potražnji, dok su neka druga zanimanja, poput nekih društvenih znanosti, manje tražena.
Kako bi se lakše identificirala deficitarna zanimanja, provode se različiti testovi i analize tržišta rada. Ovi testovi uključuju istraživanje potreba poslodavaca, analize radne snage te predviđanja budućih trendova. Na temelju tih istraživanja, države i institucije mogu prilagoditi svoje obrazovne programe kako bi osigurale da se mladi ljudi obrazovaju za zanimanja koja će im omogućiti zapošljavanje.
Osim obrazovanja, drugi važan aspekt koji utječe na deficitarna zanimanja jest mobilnost radne snage. Mnogi radnici su spremni preseliti se u druge zemlje u potrazi za boljim poslovnim prilikama. Ovo može dodatno pogoršati situaciju u zemljama koje već imaju problema s nedostatkom radne snage. Na primjer, u Hrvatskoj je zabilježen porast iseljavanja mladih ljudi, što dovodi do smanjenja broja kvalificiranih radnika u određenim sektorima.
Pored toga, vlade i različite institucije pokušavaju privući strane radnike kako bi popunile praznine na tržištu rada. Ovaj pristup može uključivati olakšice za zapošljavanje stranih radnika, kao i kampanje za privlačenje stranih stručnjaka. Na taj način, moguće je smanjiti razliku između potražnje i ponude na tržištu rada.
U Hrvatskoj su, prema nekim istraživanjima, najtraženija zanimanja u 2023. godini ona u sektoru zdravstva, informatičkih tehnologija, inženjeringa te građevinarstva. Posebno se ističu zanimanja poput liječnika, medicinskih sestara, programera, inženjera elektrotehnike te raznih stručnjaka za obnovljive izvore energije. Ova zanimanja nude ne samo dobru financijsku naknadu, već i mogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja.
Osim navedenih sektora, rastuća industrija digitalizacije i automatizacije također stvara potrebu za novim zanimanjima koja nisu bila prisutna prije. Na primjer, stručnjaci za umjetnu inteligenciju, analitičari podataka i stručnjaci za cyber sigurnost postaju sve traženiji. Ovo otvara nova vrata za mlade ljude koji se žele obrazovati u tim područjima.
U zaključku, test tržišta rada i identifikacija deficitarnih zanimanja od suštinske su važnosti za prilagodbu obrazovnog sustava i osiguranje da mladi ljudi imaju prilike za zapošljavanje. Kroz analize potreba poslodavaca i predviđanja budućih trendova, moguće je stvoriti radnu snagu koja će zadovoljiti zahtjeve tržišta rada. S obzirom na brze promjene u tehnologiji i društvu, važno je nastaviti pratiti ove trendove kako bi se osiguralo da nitko ne ostane bez prilike za rad.
