Popis stanovništva u Trebinju 1991. godine predstavlja jedan od ključnih dokumenata koji su zabilježili demografske promjene u ovom gradu i njegovoj okolici. Ovaj popis, koji se provodio na području cijele bivše Jugoslavije, imao je za cilj prikupiti podatke o broju stanovnika, njihovom etničkom sastavu, obrazovanju, zaposlenju i drugim relevantnim informacijama. Trebinje, smješteno na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u to je vrijeme imalo specifičnu demografsku strukturu koja je bila pod utjecajem raznih povijesnih, političkih i društvenih faktora.
Na temelju podataka prikupljenih tijekom popisa 1991. godine, Trebinje je imalo oko 30.000 stanovnika. Ovaj broj uključivao je različite etničke skupine, pri čemu su Srbi činili većinu, dok su u manjem postotku bili prisutni Hrvati i Bošnjaci. Ova etnička raznolikost bila je karakteristična za cijelu regiju, ali je također predstavljala potencijalne izvore napetosti, što se kasnije i dogodilo tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji.
Jedan od važnih aspekata koji se ističe u analizi popisa 1991. godine jest obrazovni nivo stanovništva. Većina stanovnika Trebinja bila je obrazovana, a posebno je bio razvijen sustav osnovnog i srednjeg obrazovanja. Naime, u tom su razdoblju postojale brojne škole koje su nudile različite obrazovne programe. U usporedbi s ostalim dijelovima bivše Jugoslavije, Trebinje se može smatrati jednim od bolje obrazovanih gradova, s visokim postotkom mladih koji su završili srednju školu.
Također, popis je pokazao podatke o zaposlenosti stanovništva. Tijekom 1990-ih godina, Trebinje je bilo poznato po svom agrarnom sektoru, s mnogim stanovnicima koji su se bavili poljoprivredom. Osim toga, postojale su i industrijske grane, premda su one bile slabije zastupljene. Zaposlenost u Trebinju bila je usko povezana s lokalnim ekonomskim prilikama, koje su se tijekom godina mijenjale. Naime, uvjeti rada i ekonomska situacija počeli su se pogoršavati nakon ratova, što je dovelo do odlaska mnogih mladih ljudi u potrazi za boljim prilikama.
U kontekstu migracija, popis stanovništva iz 1991. godine također je zabilježio podatke o unutarnjim i vanjskim migracijama. Mnogi su stanovnici Trebinja, posebice mladi, odlučili napustiti svoj dom zbog političkih i ekonomskih pritisaka. Ova pojava rezultirala je značajnim smanjenjem broja stanovnika u godinama nakon popisa, što se može promatrati kao jedan od učinaka ratova koji su pogodili regiju. Iako je Trebinje tijekom popisa 1991. godine imalo značajan broj stanovnika, broj se drastično smanjio tijekom sljedećih desetljeća.
Osim demografskih podataka, popis stanovništva također je obuhvatio podatke o kulturi i religiji. Većina stanovnika Trebinja identificirala se kao pravoslavni vjernici, dok je manji postotak bio katoličke i muslimanske vjeroispovijesti. Ova vjerska raznolikost dodatno je utjecala na društvene odnose u gradu, a religija je često igrala ključnu ulogu u oblikovanju identiteta zajednice. S obzirom na povijesne okolnosti, vjerske tenzije postale su posebno izražene tijekom ratova, što je dodatno zakompliciralo situaciju u gradu i okolici.
Zaključno, popis stanovništva u Trebinju 1991. godine predstavlja važan povijesni dokument koji nam omogućuje bolje razumijevanje demografskih promjena u ovom području. Iako su podaci iz tog razdoblja bili od pomoći u analizi stanja u gradu, oni također služe kao podsjetnik na složene povijesne događaje koji su oblikovali sudbine mnogih ljudi. Demografski podaci iz 1991. godine i dalje su relevantni za istraživanje odnosa između etničkih skupina, obrazovnih mogućnosti i ekonomskih prilika koje su utjecale na razvoj Trebinja i njegove zajednice.
