Fitoplankton je skupina mikroskopskih organizama koji žive u vodenim ekosustavima, a često se postavlja pitanje jesu li oni biljke ili životinje. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, prvo je važno razumjeti što fitoplankton zapravo jest i koja je njegova uloga u ekosustavu.
Fitoplankton obuhvaća različite vrste organizama, među kojima su najpoznatiji diatomeje, dinoflagelati i cijanobakterije. Ovi organizmi obavljaju klorofilnu fotosintezu, što znači da koriste sunčevu svjetlost za proizvodnju hrane, baš kao i biljke. Zbog toga se fitoplankton često smatra biljnim organizmom. Međutim, njihova klasifikacija nije tako jednostavna jer se u fitoplankton mogu uključiti i cijanobakterije koje su prokariotski organizmi, pa ih se može smatrati i bakterijama.
Jedna od ključnih karakteristika fitoplanktona je njegova uloga kao primarnog proizvođača u vodenim ekosustavima. Ovi organizmi stvaraju veliku količinu kisika koji se koristi u atmosferi, a istovremeno su osnovna hrana mnogim morskim životinjama, uključujući ribe, školjke i druge organizme. Fitoplankton se, stoga, može smatrati temeljnom karikom u prehrambenom lancu u oceanima i jezerima.
Unutar fitoplanktona postoji velika raznolikost organizama. Na primjer, diatomeje su obično okružene staklenim stanicama koje im daju karakterističan oblik, dok su dinoflagelati poznati po svojim pokretnim svojstvima i ponekad su uzročnici algalnih cvjetanja koja mogu imati štetne učinke na morski život. Cijanobakterije su, s druge strane, najstariji organizmi na Zemlji i imaju sposobnost fiksacije dušika, što je od vitalnog značaja za ekosustave.
Fitoplankton je također izuzetno osjetljiv na promjene u okolišu. Klimatske promjene, zagađenje i promjene u salinitetu i temperaturi vode mogu imati značajan utjecaj na njihov rast i raznolikost. Na primjer, povećanje temperature vode može potaknuti brži rast algi, što može dovesti do algalnih cvjetanja koja smanjuju razinu kisika u vodi i mogu uzrokovati ugibanje riba i drugih morskih organizama.
Osim toga, fitoplankton igra ključnu ulogu u globalnom ugljičnom ciklusu. Kroz fotosintezu, ovi organizmi apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere i koriste ga za proizvodnju hrane. Kada umru, neki od njih tonu na dno oceana, čime se ugljik pohranjuje u dubokim vodama, čime se smanjuje razina CO2 u atmosferi. Ovaj proces je važan za održavanje ravnoteže u ekosustavu i za borbu protiv klimatskih promjena.
Fitoplankton se također koristi u različitim industrijama. Na primjer, neki organizmi iz ove skupine se koriste za proizvodnju bioenergije, dok se drugi koriste u prehrambenoj industriji kao dodatak prehrani zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina i drugih hranjivih tvari. Zbog svoje važnosti u ekosustavu i gospodarstvu, istraživanje fitoplanktona postaje sve važnije.
U zaključku, fitoplankton nije isključivo niti biljka niti životinja. To su mikroskopski organizmi koji se ponašaju poput biljaka zbog svoje sposobnosti fotosinteze, ali uključuju i prokariotske organizme koji se mogu smatrati bakterijama. Njihova uloga u ekosustavu je neprocjenjiva i ključna za održavanje života u vodenim tijelima. Osiguravanje zdravlja ovih organizama od vitalne je važnosti za očuvanje ekosustava i borbu protiv klimatskih promjena.
