U suvremenom društvu, koncept pravne države često se povezuje s pojmovima slobode i ravnopravnosti. Ova dva pojma nisu samo apstraktne ideje, već predstavljaju temeljne vrijednosti koje su ključne za funkcioniranje demokratskog društva. Sloboda, u svom najširem smislu, podrazumijeva pravo pojedinca da djeluje prema vlastitim uvjerenjima, dok ravnopravnost znači da svi građani imaju jednake mogućnosti i prava bez obzira na svoje osobne karakteristike, kao što su spol, rasa, religija ili socijalni status. Bez ovih principa, pravna država ne može postojati.
Pravna država je sustav koji osigurava da su svi građani podložni zakonima koji su javno objavljeni, unaprijed utvrđeni i primjenjuju se jednako. U takvom sustavu, vlast nije apsolutna, već je ograničena zakonom. Ovdje sloboda igra ključnu ulogu, jer jedino u uvjetima slobode građani mogu aktivno sudjelovati u oblikovanju zakona koji ih obvezuju. Ako su građani lišeni slobode, njihovo sudjelovanje u demokratskim procesima je otežano ili potpuno onemogućeno.
Ravnopravnost je još jedan ključni element pravne države. Ona osigurava da svi građani imaju jednake mogućnosti u pristupu pravdi, zapošljavanju, obrazovanju i drugim aspektima društvenog života. U praksi, to znači da zakon ne favorizira jednu skupinu građana na račun druge. U društvima u kojima prevladava nejednakost, pravna država gubi svoj smisao, jer ne može jamčiti zaštitu prava svih građana. Ravnopravnost također uključuje pravo na predstavljanje i sudjelovanje u političkim procesima, što dodatno naglašava važnost slobode.
U kontekstu Europske unije, sloboda i ravnopravnost su također prepoznate kao temeljne vrijednosti koje su utemeljene u različitim pravnim dokumentima, uključujući Povelju o temeljnim pravima Europske unije. Ovi dokumenti osiguravaju da svaki građanin EU uživa određena prava i slobode, što dodatno potvrđuje važnost ovih pojmova za održavanje pravne države. U državama članicama EU, postoji obveza da se prava građana poštuju i osiguravaju, a svaki pokušaj kršenja ovih prava može dovesti do pravnih posljedica na razini EU.
Nažalost, u mnogim državama svijeta, sloboda i ravnopravnost su i dalje ugroženi. Autoritarni režimi često koriste različite metode kako bi suzbili slobodu govora, okupljanja i drugih građanskih prava. U takvim okruženjima, pravna država često postaje oružje vlasti protiv građana, umjesto da ih štiti. Ove situacije pokazuju koliko je važno održavati budnost i aktivno se zalagati za zaštitu prava i sloboda svakog pojedinca.
Osim toga, ravnopravnost se ne odnosi samo na pravnu zaštitu, već i na društvenu i ekonomsku jednakost. U mnogim društvima, postoje značajni razlike u prihodima, obrazovanju i pristupu resursima. Ove razlike mogu stvoriti sustavne prepreke koje otežavaju određenim skupinama da uživaju svoja prava i slobode. Stoga, pravna država mora ići dalje od samo formalne ravnopravnosti; ona mora aktivno raditi na uklanjanju tih prepreka kako bi osigurala da svi građani mogu uživati u punom spektru svojih prava.
Zaključno, sloboda i ravnopravnost svih građana su zaista uvjet pravne države. Bez ovih temeljnih vrijednosti, pravna država ne može ispuniti svoju svrhu – zaštitu prava pojedinaca i osiguranje pravde. Zato je važno da se svi mi, kao građani, aktivno angažiramo u zaštiti i promicanju ovih vrijednosti, kako bismo osigurali da pravna država ostane čvrsta i funkcionalna. U svijetu koji se brzo mijenja, borba za slobodu i ravnopravnost nikada ne završava, i naša je dužnost da tu borbu nastavimo i osnažimo, kako bismo izgradili pravednije i slobodnije društvo za sve.
