Jagode su jedna od najomiljenijih voćnih kultura u Hrvatskoj, ali njihovo uzgajanje može biti izazovno zbog raznih bolesti, posebno gljivičnih. Gljivične bolesti jagoda mogu značajno utjecati na prinos i kvalitetu plodova, stoga je važno prepoznati simptome i primijeniti odgovarajuće mjere zaštite.
Jedna od najčešćih gljivičnih bolesti jagoda je siva plijesan (Botrytis cinerea). Ova bolest se najčešće pojavljuje u uvjetima visoke vlažnosti i može uzrokovati propadanje cvjetova i plodova. Simptomi uključuju smeđe, vodene mrlje na plodovima koji se potom suše i postaju prekriveni sivo-smeđim plijesnima. Osim toga, siva plijesan može utjecati na listove i stabljike, uzrokujući njihovo propadanje. Kako bi se spriječila pojava sive plijesni, preporučuje se pravilno razmaknuti biljke prilikom sadnje kako bi se osigurala dobra ventilacija, redovito uklanjati zaražene dijelove biljaka, a u slučaju potrebe koristiti fungicide.
Druga značajna gljivična bolest jagoda je pepelnica (Sphaerotheca macularis). Ova bolest se manifestira bijelim, praškastim slojem na listovima, cvjetovima i plodovima. Uzročnik ove bolesti najčešće se javlja u uvjetima suhe klime i može smanjiti fotosintezu biljaka, čime se smanjuje prinos. Za suzbijanje pepelnice, važno je provoditi preventivne mjere poput odabira otpornijih sorti jagoda, pravilnog razmaka između biljaka te primjene fungicida koji su specifični za ovu bolest.
Pored toga, jagode su podložne i drugim gljivičnim bolestima poput crne pjegavosti (Ascochyta fragariae) i truleži korijena (Phytophthora spp.). Crna pjegavost uzrokuje tamne mrlje na listovima koje s vremenom postaju veće i mogu dovesti do sušenja listova. Za suzbijanje ove bolesti potrebno je koristiti otpornije sorte te pratiti uvjete uzgoja, posebno vlagu tla. Trulež korijena, s druge strane, često se javlja u loše dreniranim tlima i može dovesti do propadanja korijena biljaka. U ovom slučaju, važno je osigurati dobru drenažu te izbjegavati prekomjerno zalijevanje.
Jedan od ključnih faktora u borbi protiv gljivičnih bolesti je pravilna agrotehnika. Održavanje čiste parcele, redovito uklanjanje otpada i zaraženih biljaka, te rotacija usjeva mogu značajno smanjiti rizik od bolesti. Također, važno je odabrati kvalitetne, zdrave sadnice prilikom sadnje. Prije nego što se odlučite na sadnju, preporučuje se provjeriti lokalne savjete o sortama koje su otporne na specifične bolesti.
Osim kemijskih mjera zaštite, sve više se okreće i ekološkim metodama zaštite. Biološki kontrolni agensi, poput korisnih gljiva i bakterija, mogu pomoći u suzbijanju gljivičnih bolesti bez štetnog utjecaja na okoliš. Također, upotreba prirodnih pripravaka, poput čaja od koprive ili mlijeka, može pomoći u jačanju otpornosti biljaka na bolesti.
U zaključku, gljivične bolesti jagoda predstavljaju ozbiljan izazov za uzgajivače, ali uz pravilno prepoznavanje simptoma i primjenu odgovarajućih mjera zaštite, moguće je značajno smanjiti njihov utjecaj. Ključ uspješnog uzgoja jagoda leži u kombinaciji pravilne agrotehnike, izbora otpornijih sorti i, gdje je to moguće, korištenja ekoloških metoda zaštite. Na taj način, uzgajivači mogu uživati u zdravim i sočnim plodovima jagoda bez brige o bolestima.
