U današnje vrijeme globalizacije i međusobne povezanosti gospodarstava, pitanja vezana uz oporezivanje postaju sve složenija. Jedna od tema koja je u posljednje vrijeme postala vrlo aktualna je minimalni globalni porez na dobit. Ovaj koncept ima za cilj spriječiti preraspodjelu dobiti u poreznim rajevima i osigurati da multinacionalne kompanije plaćaju poštene poreze u zemljama u kojima ostvaruju svoje prihode.
Minimalni globalni porez na dobit predstavlja standardizirani porez na dobit koji bi trebale plaćati sve velike kompanije, bez obzira na to gdje su registrirane. Ideja je nastala kao odgovor na probleme koje su nastale zbog porezne konkurencije između zemalja, gdje su mnoge države smanjivale poreze kako bi privukle strane investicije. Ova praksa često dovodi do situacija u kojima velike korporacije plaćaju vrlo malo ili nimalo poreza, koristeći rupe u zakonu ili se registriraju u zemljama s niskim porezima.
Prema podacima OECD-a, globalna stopa oporezivanja za velike korporacije iznosi manje od 10%, što je daleko ispod prosječne porezne stope koja se očekuje u većini zemalja. To je dovelo do gubitka prihoda za države koje se oslanjaju na poreze za financiranje javnih usluga. Minimalni globalni porez na dobit, koji se trenutno raspravlja i implementira kroz različite međunarodne sporazume, postavio bi minimalnu stopu poreza koju bi sve države morale primijeniti.
Glavni cilj ovog poreza je osigurati da svi multinacionalni subjekti plaćaju minimalni iznos poreza u svakoj zemlji u kojoj posluju. To bi spriječilo kompanije da koriste porezne rajeve kako bi izbjegle plaćanje poreza u zemljama gdje stvarno ostvaruju dobit. Očekuje se da bi minimalni globalni porez mogao biti postavljen na razini od 15%, iako se o toj stopi još uvijek pregovara.
Jedna od ključnih prednosti implementacije minimalnog globalnog poreza na dobit je smanjenje porezne konkurencije među zemljama. Kada bi sve države bile obvezne primijeniti minimalnu stopu, smanjila bi se potreba za smanjenjem vlastitih poreznih stopa kako bi privukle strane investicije. To bi omogućilo državama da zadrže veći dio prihoda od poreza, koji bi se mogao koristiti za financiranje javnih usluga, infrastrukture i socijalnih programa.
Međutim, postoje i kritike ovog pristupa. Neki ekonomisti smatraju da bi minimalni globalni porez mogao dovesti do smanjenja konkurentnosti, posebno za manje zemlje koje se oslanjaju na niske porezne stope kako bi privukle investicije. Postoji i zabrinutost da bi implementacija ovog poreza mogla biti složena, s različitim zakonima i propisima koji bi se trebali prilagoditi na globalnoj razini.
Osim toga, postoji i pitanje kako će se provedba ovog poreza pratiti i osigurati. Multinacionalne kompanije često imaju kompleksne strukture vlasništva i poslovanja koje im omogućuju da izbjegnu plaćanje poreza. Stoga će biti ključno razviti učinkovite mehanizme za praćenje i osiguranje usklađenosti s novim pravilima.
Unatoč izazovima, mnoge zemlje, uključujući članice G7 i G20, podržavaju ideju minimalnog globalnog poreza na dobit i aktivno rade na njegovoj implementaciji. Ovaj porez bi mogao značajno promijeniti način na koji se oporezuju multinacionalne kompanije i osigurati pravedniji sustav oporezivanja u globalnom gospodarstvu.
U zaključku, minimalni globalni porez na dobit predstavlja važan korak prema pravednijem oporezivanju i smanjenju poreznih nejednakosti. Iako postoje izazovi i kritike, provedba ovog koncepta mogla bi donijeti značajne koristi za države diljem svijeta. Pitanje kako će se ovaj porez implementirati i pratiti ostaje otvoreno, ali razgovori i pregovori već su u tijeku.
