Sadnja graška u plasteniku može biti izuzetno korisna, osobito za one koji žele uživati u svježim mahunarkama tijekom cijele godine. Grašak je biljka koja se lako uzgaja, a plastenik pruža idealne uvjete za njegov rast, štiteći ga od nepovoljnih vremenskih uvjeta i štetnika. U ovom članku istražit ćemo kako pravilno posaditi grašak u plasteniku, od pripreme tla do brige o biljkama.
Prvo, važno je odabrati pravu vrstu graška za uzgoj u plasteniku. Postoje različite vrste graška, uključujući šećerni grašak, zeleni grašak i grašak za sušenje. Za plastenik se preporučuje uzgoj šećernog graška jer je slatkast i često se konzumira svjež, dok zeleni grašak može biti malo zahtjevniji za uzgoj u zatvorenim uvjetima. Nakon odabira vrste, sljedeći korak je priprema tla.
Tlo za grašak treba biti dobro drenirano, bogato hranjivim tvarima i lagano kiselo do neutralno. Idealna pH vrijednost tla za grašak je između 6 i 7. Prije sadnje, preporučuje se dodavanje komposta ili dobro razgrađenog stajskog gnojiva kako bi se obogatilo tlo. Ova dodatna hranjiva pomoći će biljkama da rastu snažno i zdravo. Također, prije sadnje, tlo treba usitniti i poravnati kako bi se olakšalo klijanje sjemena.
Kada je tlo spremno, vrijeme je za sadnju. Grašak se obično sadi na dubinu od 3 do 5 centimetara, ovisno o vrsti. Razmak između sjemenki trebao bi biti oko 5 do 10 centimetara, a redovi bi trebali biti udaljeni 30 do 45 centimetara. Ovaj razmak omogućuje biljkama dovoljno prostora za rast i cirkulaciju zraka. Tijekom sadnje, sjemenke je dobro natopiti vodom nekoliko sati prije nego što ih stavite u tlo. Ovo će pomoći u ubrzanju klijanja.
Jedna od prednosti uzgoja graška u plasteniku je kontrola temperature. Grašak najbolje raste na temperaturama između 10 i 20 stupnjeva Celzija. Stoga je važno pratiti temperature unutar plastenika i, ako je potrebno, koristiti ventilaciju ili grijanje kako bi se održale optimalne uvjete. Također, plastenik štiti biljke od jakih kiša i vjetra, što može oštetiti mlade biljke.
Nakon što su sjemenke posađene, važno je redovito zalijevati tlo, posebno u sušnim razdobljima. Grašak zahtijeva umjerenu vlagu, stoga je najbolje zalijevati tlo kada se gornji sloj osuši. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do truljenja korijena, stoga je važno pronaći pravu ravnotežu. Također, tijekom rasta graška, korisno je dodavati gnojiva s niskim udjelom dušika kako bi se potaknulo cvjetanje i formiranje mahuna.
Grašak je biljka koja se obično sadi u proljeće, ali zahvaljujući plasteniku, moguće je produžiti sezonu rasta. U nekim slučajevima, grašak se može posaditi i krajem zime, pod uvjetom da se osiguraju optimalni uvjeti. Također, plastenik omogućuje zaštitu od štetnika i bolesti, ali je važno redovito provjeravati biljke i uklanjati eventualno oštećene dijelove.
Kada grašak počne cvjetati, a zatim formirati mahune, važno je pratiti njihov rast i sazrijevanje. Grašak se može brati kada su mahune svijetlozelene i čvrste, obično oko 60 do 70 dana nakon sadnje. Berbu je najbolje obavljati ujutro kada su mahune svježe i sočne. Ovaj proces ne samo da pruža ukusnu hranu, već i potiče biljku da proizvodi više mahuna, čime se produžava sezona berbe.
U zaključku, sadnja graška u plasteniku pruža mnoge prednosti, uključujući kontrolu nad uvjetima rasta i produženu sezonu berbe. Pravilna priprema tla, odabir sjemena, optimalno zalijevanje i briga o biljkama ključni su za uspješan uzgoj. Uz malo truda i pažnje, možete uživati u svježem grašku tijekom cijele godine, čime ćete obogatiti svoju prehranu i uživati u plodovima vlastitog rada.
