Pšenica (Triticum spp.) je jedna od najvažnijih žitarica na svijetu i osnovna je hrana za milijarde ljudi. Uzgaja se u različitim klimatskim uvjetima i ima ključnu ulogu u globalnoj poljoprivredi. Razumijevanje faza razvoja pšenice ključno je za uspješno upravljanje usjevima, a time i za postizanje dobrih prinosnih rezultata.
Pšenica prolazi kroz nekoliko faza razvoja, koje se mogu podijeliti u dvije glavne kategorije: vegetativne i generativne faze. Vegetativne faze uključuju klijanje, razvijanje korijena i stvaranje listova, dok generativne faze obuhvaćaju formiranje cvjetova i zrna. Razvoj pšenice počinje s klijanjem, koje se odvija kada su sjemena izložena optimalnim uvjetima vlažnosti, temperature i kisika.
Nakon klijanja, pšenica ulazi u fazu rasta, gdje se razvijaju korijeni i izbojci. Ova faza je ključna za uspostavljanje čvrstih temelja za budući razvoj biljke. Korijeni omogućuju biljkama da apsorbiraju hranjive tvari i vodu iz tla, dok izbojci omogućuju razvoj listova koji su potrebni za fotosintezu. U ovoj fazi, biljka se u velikoj mjeri oslanja na hranjive tvari pohranjene u sjemenu, dok se korijeni postupno razvijaju.
Nakon formiranja osnovne strukture, pšenica ulazi u fazu lisnatosti. Tokom ove faze, biljka proizvodi sve više listova, što povećava površinu za fotosintezu. Ova faza je od izuzetne važnosti jer se u njoj stvaraju osnovni uvjeti za budući razvoj zrna. Svaki list igra ključnu ulogu u apsorpciji sunčeve svjetlosti i pretvaranju u energiju potrebnu za rast.
Kada je pšenica dovoljno razvijena, prelazi u fazu bokorenja. Bokorenje je proces tijekom kojeg biljka stvara nove stabljike iz osnovne stabljike, čime se povećava broj potencijalnih zrna. Ova faza je kritična za postizanje visokih prinosnih rezultata, jer svaka nova stabljika može donijeti dodatna zrna. U ovoj fazi važna je i primjena gnojiva kako bi se osigurale potrebne hranjive tvari za razvoj.
Nakon bokorenja, pšenica ulazi u fazu cvatnje. Ova faza označava prijelaz iz vegetativnog u generativno razdoblje. Cvatnja je ključna za formiranje zrna, a odigrava se tijekom proljeća ili ranog ljeta, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Tijekom cvatnje, mužjaci i ženke cvjetova se oprašuju, što dovodi do formiranja zrna. U ovoj fazi, važno je osigurati optimalne uvjete, poput vlage i temperature, kako bi se povećala stopa oprašivanja i formiranja zrna.
Nakon cvatnje, pšenica ulazi u fazu zrenja. U ovoj fazi zrna se razvijaju i sazrijevaju. Zrenje se obično odvija u ljetnim mjesecima, a biljka počinje trošiti energiju iz listova kako bi podržala rast zrna. Tijekom zrenja, važno je pratiti uvjete tla i regulirati navodnjavanje kako bi se spriječilo prekomjerno isušivanje ili zasićenje tla. Kada zrna postanu zrela, pšenica prelazi u fazu žetve.
Žetva je završna faza u razvoju pšenice, a odvija se kada su zrna potpuno zrela i suha. U ovom trenutku, pšenica se bere kako bi se spriječilo gubitak prinosa zbog štetočina ili nepovoljnih vremenskih uvjeta. Nakon žetve, pšenica se skladišti i obrađuje za daljnju upotrebu.
Razumijevanje faza razvoja pšenice neophodno je za poljoprivrednike i agronome, jer im omogućuje optimizaciju procesa uzgoja i maksimiziranje prinosa. Pravilna njega i upravljanje tijekom svake faze mogu značajno utjecati na konačni rezultat. S obzirom na to da pšenica igra ključnu ulogu u prehrambenoj industriji, znanje o njenom razvoju predstavlja važan aspekt moderne poljoprivrede.
