Demografsko starenje stanovništva postalo je jedan od ključnih problema s kojima se suočava Hrvatska u 21. stoljeću. Ovaj fenomen, koji se očituje kroz povećanje udjela starijih osoba u ukupnom stanovništvu, donosi sa sobom niz izazova, osobito u području skrbi za starije osobe. U ovom članku istražit ćemo kako demografske promjene utječu na sustav skrbi za starije osobe, te koje mjere se poduzimaju kako bi se poboljšala kvaliteta života starijih građana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska se suočava s jednim od najbržih starenja stanovništva u Europi. Udio osoba starijih od 65 godina kontinuirano raste, a prema procjenama, do 2050. godine svaki treći građanin Hrvatske bit će stariji od 65 godina. Ova promjena zahtijeva prilagodbu u svim segmentima društva, a posebno u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Kao posljedica starenja stanovništva, dolazi do povećanja potreba za različitim oblicima skrbi. Starije osobe često pate od raznih zdravstvenih problema, što zahtijeva dodatne resurse i stručnjake u zdravstvu. Osim medicinske skrbi, starije osobe također trebaju emocionalnu podršku, socijalnu interakciju i pomoć u svakodnevnim aktivnostima. U Hrvatskoj je sustav skrbi za starije osobe podložan različitim izazovima, uključujući nedostatak financijskih sredstava, manjak stručnog kadra te neadekvatne smještajne kapacitete.
Jedna od ključnih mjera koja se provodi kako bi se poboljšala skrb za starije osobe je razvoj mreže domova za starije. U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je svjedočila povećanju broja domova za starije osobe, ali i dalje postoji velika potražnja za dodatnim kapacitetima. Prema podacima, u Hrvatskoj postoji oko 200 domova za starije, no oni često nisu dostupni za sve koji ih trebaju, a cijene smještaja mogu biti visoke, što dodatno otežava pristup skrbi. U prosjeku, cijena mjesečnog smještaja u domu za starije osobe iznosi oko 1.500 do 2.500 eura, ovisno o lokaciji i kvaliteti usluga.
Pored institucionalne skrbi, Hrvatska se sve više okreće i razvoju usluga skrbi u zajednici. Ove usluge omogućuju starijim osobama da ostanu u svojim domovima duže vrijeme, uz pomoć stručnjaka i volontera koji im pomažu u svakodnevnim aktivnostima. Programi poput ‘Pomoć u kući’ i razne usluge mobilne zdravstvene skrbi postaju sve popularniji, jer omogućuju starijim osobama da zadrže svoju neovisnost i kvalitetu života. Osim toga, važan je i angažman lokalne zajednice koja može pružiti podršku starijim osobama kroz različite aktivnosti i programe.
Još jedan važan aspekt skrbi za starije osobe u Hrvatskoj je obrazovanje i osnaživanje obitelji. Mnoge starije osobe žive s članovima obitelji koji im pružaju svakodnevnu podršku. Stoga je važno educirati obitelji o potrebama starijih osoba i pružiti im informacije o dostupnim resursima i podršci. Obitelji često igraju ključnu ulogu u skrbi za starije, ali im je potrebna podrška i alati kako bi se nosili s izazovima koje starenje donosi.
Kako bi se suočila s ovim izazovima, Hrvatska mora osigurati održive i učinkovite politike koje će se fokusirati na poboljšanje kvalitete skrbi za starije osobe. To uključuje povećanje financijskih sredstava za domove i usluge skrbi, razvoj obrazovnih programa za obitelji i jačanje suradnje između različitih sektora društva. Također, važno je poticati volonterizam i angažman zajednice, kako bi se starijim osobama osigurala potrebna podrška i socijalna uključenost.
U zaključku, demografsko starenje stanovništva predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, ali i priliku za razvoj novih oblika skrbi i podrške starijim osobama. Samo kroz zajedničke napore svih sektora društva možemo osigurati dostojanstven i kvalitetan život za naše starije sugrađane.
