Višegradska skupina, poznata i kao V4, uključuje četiri srednjoeuropske zemlje: Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku. Ova koalicija, koja je osnovana 1991. godine, ima za cilj jačanje suradnje među članicama u različitim područjima kao što su politika, ekonomija, kultura i sigurnost. U ovom članku istražit ćemo značaj, povijest i trenutne izazove s kojima se suočavaju zemlje Višegradske skupine.
Povijesno gledano, zemlje Višegradske skupine imaju slične političke i kulturne pozadine, a sve su bile dio istočnog bloka tijekom Hladnog rata. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, ove su zemlje prešle na demokratske sustave vlasti i tržišne ekonomije. Osnivanje Višegradske skupine bilo je ključno za njihovu suradnju u procesu europske integracije, a zajednički interesi doprinijeli su jačanju regionalne stabilnosti.
Jedan od glavnih ciljeva V4 je osigurati da se glas njihovih zemalja čuje na europskoj razini. U tom smislu, članice često koordiniraju svoje stavove o važnim pitanjima kao što su migracije, energetska politika i vanjski odnosi, osobito s Rusijom. Na primjer, zemlje V4 su se snažno protivile kvotama za raspodjelu migranata unutar EU-a, tvrdeći da bi to moglo destabilizirati njihove nacionalne politike i društva.
Ekonomija je još jedno važno područje suradnje među članicama. Poljska, kao najveća ekonomija u grupi, često vodi ekonomske inicijative koje uključuju sve članice. U 2020. godini, zemlje V4 su zajedno ostvarile više od 1 bilijuna eura BDP-a, što ih čini značajnim igračem u Europskoj uniji. S obzirom na to da su sve članice EU, mogu iskoristiti sredstva iz europskih fondova za razvoj infrastrukture i poticanje inovacija.
Kultura i obrazovanje također igraju ključnu ulogu u suradnji među zemljama Višegradske skupine. Postoji mnogo programa razmjene studenata i akademskih istraživača, što doprinosi jačanju međusobnog razumijevanja i prijateljskih odnosa. Osim toga, kulturne inicijative kao što su festivali, izložbe i koncerti omogućuju građanima da bolje upoznaju kulturu i tradiciju susjednih zemalja.
Međutim, unatoč bliskoj suradnji, zemlje Višegradske skupine suočavaju se s različitim izazovima. Poljska i Mađarska su se našle pod povećanim pritiskom Europske unije zbog pravosudnih reformi i kršenja vladavine prava. Ovo je dovelo do nesuglasica unutar V4, a Češka i Slovačka često su kritizirale svoje susjede zbog njihovih politika. Ova situacija postavlja pitanje koliko će Višegradska skupina moći ostati ujedinjena kada se suoči s kritikama iz Bruxellesa.
Osim toga, globalne promjene, kao što su klimatske promjene i energetska tranzicija, predstavljaju velike izazove za sve četiri zemlje. Iako su se članice V4 složile da je potrebno raditi na održivijim izvorima energije, svaka zemlja ima svoje specifične prioritete i resurse. Na primjer, Poljska se oslanja na ugljen kao glavni izvor energije, dok Mađarska investira u nuklearnu energiju. Ove razlike mogu otežati zajednički pristup rješavanju klimatskih problema.
U zaključku, zemlje Višegradske skupine predstavljaju važnu regionalnu koaliciju koja se suočava s mnogim izazovima, ali i prilikama. Njihova suradnja u različitim područjima, kao što su politika, ekonomija i kultura, može doprinijeti jačanju stabilnosti i prosperiteta u srednjoj Europi. Ipak, kako se suočavaju s unutarnjim nesuglasicama i vanjskim pritiscima, budućnost Višegradske skupine ovisi o sposobnosti zemalja da pronađu zajednički jezik i surađuju u interesu svojih građana.
