U pravnom sustavu Republike Hrvatske, ovršni postupak predstavlja važan mehanizam za ostvarivanje potraživanja, no često se događa da stranke u postupku ne budu zadovoljne rješenjima koja donosi ovršni sud. U takvim situacijama, stranke imaju pravo podnijeti prigovor na rješenje o ovrsi. Međutim, uz prigovor se veže i određena financijska obveza, poznata kao pristojba na prigovor protiv rješenja o ovrsi. U ovom članku razmotrit ćemo što je ova pristojba, kako se obračunava i koji su njeni pravni aspekti.
Pristojba na prigovor protiv rješenja o ovrsi je iznos novca koji stranka mora uplatiti prilikom podnošenja prigovora protiv rješenja o ovrsi. Ova pristojba služi kao financijska barijera koja ima za cilj smanjiti broj neutemeljenih prigovora i potaknuti stranke da se ozbiljno posvete svojim pravnim radnjama. U pravilu, visina pristojbe određena je zakonom i može se prilagoditi ovisno o vrijednosti ovrhe. Prema Zakonu o državnim pristojbama, pristojba se obračunava kao postotak od vrijednosti potraživanja, a može se kretati od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura, ovisno o specifičnostima slučaja.
Prilikom podnošenja prigovora, stranka je obvezna priložiti dokaz o uplati pristojbe, bez kojeg se prigovor ne može prihvatiti. Ovo je važan aspekt jer omogućava sudu da odmah provjeri je li stranka ispunila svoju financijsku obvezu, čime se štedi vrijeme i resursi suda. U slučaju da stranka ne plati pristojbu, sud će odbaciti prigovor kao neuredan, što može imati ozbiljne posljedice za stranku koja se ne može pravno zaštititi od ovrhe.
Osim što predstavlja financijski teret, pristojba na prigovor može biti i sredstvo odvraćanja od podnošenja prigovora u situacijama kada su šanse za uspjeh minimalne. Stranke bi trebale pažljivo razmotriti sve aspekte svog slučaja prije nego što odluče podnijeti prigovor, jer u suprotnom, mogu se suočiti s dodatnim troškovima i gubitkom vremena. U nekim slučajevima, stranke mogu zatražiti povrat pristojbe ukoliko njihov prigovor bude prihvaćen, ali ovo je proces koji također zahtijeva dodatne pravne radnje.
Važno je napomenuti da, iako je pristojba na prigovor protiv rješenja o ovrsi zakonska obveza, postoji i mogućnost oslobađanja od ove pristojbe za određene kategorije građana. Osobe u teškoj financijskoj situaciji, kao što su korisnici socijalne pomoći ili osobe s invaliditetom, mogu zatražiti oslobađanje od pristojbe. Ovaj proces zahtijeva dodatnu dokumentaciju i ocjenu od strane nadležnih tijela, ali može olakšati pristup pravdi onima kojima je najpotrebniji.
U zaključku, pristojba na prigovor protiv rješenja o ovrsi je važan instrument u okviru hrvatskog pravnog sustava koji ima za cilj regulirati postupak podnošenja prigovora. Iako može predstavljati dodatni financijski teret za stranke, njezina svrha je osigurati ozbiljnost i odgovornost u pravnim postupcima. Stranke bi trebale biti svjesne svojih obveza prilikom podnošenja prigovora i razmotriti sve mogućnosti prije donošenja konačne odluke. U pravnim pitanjima nikada nije naodmet konzultirati se s pravnikom kako bi se osigurala pravilna i pravovremena reakcija na sve pravne izazove koji se mogu pojaviti tijekom ovršnog postupka.
