Ateroskleroza je bolest koja se najčešće izražava na krvnim žilama, a posebno se može primijetiti na arterijama koje opskrbljuju srce i mozak. Ova bolest nastaje uslijed nakupljanja masnoća, kolesterola i drugih tvari unutar zidova arterija, stvarajući plakove koji mogu suziti ili blokirati protok krvi. Ova pojava predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik, jer može dovesti do različitih kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani udar i moždani udar.
Ateroskleroza se najčešće razvija tijekom dugog vremenskog razdoblja i može biti utjecana različitim faktorima, uključujući genetiku, način života, prehranu i prisutnost drugih zdravstvenih stanja. Na primjer, visoki krvni tlak, dijabetes i povišene razine kolesterola su faktori rizika koji doprinose razvoju ateroskleroze. Također, pušenje i fizička neaktivnost su značajni faktori koji mogu ubrzati proces ateroskleroze.
Jedna od najčešćih lokalizacija aterosklerotskih promjena su koronarnih arterija. Ove arterije opskrbljuju srčani mišić krvlju bogatom kisikom. Kada se plakovi formiraju unutar koronarnih arterija, oni mogu uzrokovati anginu pektoris (bol u prsima) ili čak srčani udar ukoliko dođe do potpunog blokiranja protoka krvi. Zbog toga je važno redovito pratiti zdravlje srca i poduzeti preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od razvoja ateroskleroze.
Osim koronarnih arterija, ateroskleroza može utjecati i na karotidne arterije, koje opskrbljuju mozak. Sužavanje ovih arterija može dovesti do smanjene opskrbe mozga krvlju, što može rezultirati moždanim udarom. U tom kontekstu, važnost ranog otkrivanja i liječenja ateroskleroze postaje još očitija, jer pravovremena intervencija može značajno smanjiti rizik od teških posljedica.
Osim na srce i mozak, ateroskleroza može utjecati i na periferne arterije, osobito one u nogama. Ovo stanje je poznato kao periferna arterijska bolest (PAD) i može uzrokovati bolove u nogama prilikom hodanja, smanjenje cirkulacije, pa čak i rane koje se teško liječe. Osobe koje pate od PAD-a imaju povećan rizik od srčanih i moždanih udara, stoga je važno prepoznati simptome i poduzeti mjere za poboljšanje cirkulacije.
Prevencija ateroskleroze uključuje nekoliko ključnih koraka. Prvo, važno je održavati zdravu tjelesnu težinu i prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima. Ograničavanje unosa zasićenih i trans masti, kao i soli, može imati značajan utjecaj na smanjenje rizika od ateroskleroze. Drugo, redovita tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdravlja srca i krvnih žila. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.
Pored toga, prestanak pušenja je jedan od najvažnijih koraka koje osoba može poduzeti za smanjenje rizika od ateroskleroze. Pušenje oštećuje krvne žile i povećava razinu kolesterola, stoga je prestanak pušenja ključan za očuvanje zdravlja srca. Redoviti pregledi i praćenje krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera u krvi također su važni za rano otkrivanje potencijalnih problema.
Ateroskleroza je ozbiljno stanje koje zahtijeva pažnju i aktivnu prevenciju. S obzirom na to da se često razvija bez očitih simptoma, redovita medicinska provjera i svjesnost o rizičnim faktorima mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika od ove bolesti. Na kraju, edukacija o zdravim životnim navikama i njihovo primjenjivanje u svakodnevnom životu mogu pomoći u prevenciji ateroskleroze i očuvanju općeg zdravlja.
