Azijski divovski stršljen (Vespa mandarinia), poznat i kao ubilački stršljen, sve više privlači pažnju u različitim dijelovima svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Ova vrsta stršljena, koja potječe iz Azije, poznata je po svojim impresivnim dimenzijama i snažnom ubodu, zbog čega izaziva zabrinutost među ljubiteljima prirode i pčelarima. U ovom članku istražit ćemo prisutnost azijskog divovskog stršljena u Hrvatskoj, njegovu biologiju, ponašanje, te potencijalne posljedice njegove prisutnosti na ekosustav.
Azijski divovski stršljen može narasti do 5 cm u dužinu, s rasponom krila do 7,5 cm, što ga čini jednim od najvećih stršljena na svijetu. Ova vrsta je prepoznatljiva po svom karakterističnom, žutim ili narančastim licu i tamnosmeđem tijelu. Njihove velike veličine i agresivno ponašanje kada se osjećaju ugroženima čini ih posebno zastrašujućim. Uz to, njihovi ubodi su vrlo bolni i mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije kod nekih ljudi, a u rijetkim slučajevima mogu biti i smrtonosni.
Prisutnost azijskog divovskog stršljena u Europi, uključujući Hrvatsku, postala je predmetom istraživanja i brige. U posljednjim godinama, zabilježeni su slučajevi pojavljivanja ove vrste u nekoliko europskih zemalja, a stručnjaci su zabrinuti da bi se mogli širiti i dalje. Iako u Hrvatskoj još uvijek nema zabilježenih trajnih populacija, postoje izvještaji o pojedinačnim viđenjima, što upućuje na to da bi se ova vrsta mogla naseliti. Važno je napomenuti da su uvjeti u Hrvatskoj, kao što su blaga klima i raznolikost staništa, potencijalno povoljni za preživljavanje azijskog divovskog stršljena.
Jedan od glavnih razloga zašto je azijski divovski stršljen zabrinjavajući za ekosustav jest njegova prehrambena navika. Ova vrsta se prvenstveno hrani pčelama, a posebno su im privlačne pčelinje kolonije. U zemljama gdje su se već naselili, poput Sjedinjenih Američkih Država, zabilježeni su slučajevi masovnog ubijanja pčela, što ima ozbiljne posljedice po pčelarstvo i oprašivanje biljaka. Pčele su ključne za oprašivanje mnogih usjeva i biljaka, a njihovo smanjenje može dovesti do ozbiljnih problema u poljoprivredi, što će na kraju utjecati na cijene hrane.
U Hrvatskoj, pčelarstvo ima dugu tradiciju i značajnu ulogu u ruralnoj ekonomiji. Stoga bi pojava azijskog divovskog stršljena mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju lokalnim pčelama i pčelarima. Stručnjaci preporučuju da se pčelari educiraju o ovom stršljenom, kako bi bili spremni reagirati u slučaju njegovog pojavljivanja. Također, važno je podizati svijest među građanima o prepoznavanju ove vrste i njezinim karakteristikama, kako bi se pravovremeno prijavili slučajevi viđenja.
Jedan od načina na koji se može smanjiti rizik od širenja azijskog divovskog stršljena je kontrola i uklanjanje gnijezda. Stručnjaci savjetuju da se ne pokušavate sami nositi s ovim problemom, već da se obratite profesionalnim službama za kontrolu štetnika. Također, važno je pratiti vijesti i informacije iz relevantnih izvora kako bi se bili informirani o stanju i eventualnim mjerama koje se poduzimaju za suzbijanje ove vrste.
U zaključku, iako azijski divovski stršljen još uvijek nije trajno naseljen u Hrvatskoj, njegovo potencijalno širenje predstavlja ozbiljnu prijetnju za pčelarstvo i ekosustav. Edukacija, svijest i pravovremena reakcija ključni su u borbi protiv ovog invazivnog štetnika. Kako bi se očuvala biološka raznolikost i osigurala sigurnost lokalnog pčelarstva, važno je zajednički raditi na sprječavanju njegovog širenja i zaštiti naših pčela.
